Je li se išta dogodilo? Na žalost, čim se ne mogu sjetiti, nijedan veliki projekt u gradu Splitu nije se dogodio. Pravo pitanje je gdje je onda završio proračunski novac – kazao nam je prof. dr. Branko Grčić, gospodarski strateg SDP-a, kad smo ga pitali za ocjenu prve polovice mandata splitskoga gradonačelnika Željka Keruma. Ekonomisti su redom složni – Split se nije u razvojnom smislu pomakao nabolje, njegovi potencijali nisu iskorišteni niti Kerumova obećanja ispunjena.

Tračak svjetla

Neki će reći da nije sve ovisilo samo o gradonačelnikovu htijenju i željama, jer u pojedinim je projektima Grad naslonjen na državu, no čini se da su subjektivne okolnosti ipak prevladale one objektivne. Istražujući ekonomski pogled na dvogodišnji rad splitskoga gradonačelnika, razgovarali smo s više ekonomista, no nisu svi htjeli komentirati – neki zato što više prate događanja na nacionalnoj razini te nisu upućeni u aktivnosti gradske vlasti, neki iz pragmatičnih razloga – javna riječ obvezuje, a kritika, kao i pohvala, može dovesti do zamjeranja na ovoj ili onoj strani.

– Dojam je da su se vukli određeni populistički potezi i da je dio novca iz proračuna završio u kvazisocijalne svrhe kao pokušaj pridobivanja, bolje reći zadržavanja, glasačke populacije. Kad kažem kvazisocijalne, mislim kako se pomoć davala linearno, svima jednako, nije se vodilo računa o tome ima li netko već povlaštenu ili visoku mirovinu – ocjenjuje prof. dr. Grčić, dodajući da bi ipak priprema projekta zapadne obale i najava razmatranja ideja oko istočnog dijela Gradske luke mogla biti tračak svjetla.

Prof. dr. Ljiljana Vidučić, predsjednica HSLS-a u Splitu, smatra, pak, kako je Željko Kerum u ove dvije godine ponajprije bio poduzetnik, a tek onda gradonačelnik.

– Vjerujem da je velik dio potpore dobio zbog očekivanja da će svoje rezultate proširiti i na grad, na stvaranje poduzetničke klime koja će biti u korist svim poduzetnicima, novim, starim, malim i velikim – ističe dr. Vidučić, dodajući da je, čini se, veliki dio njegova programa još u fazi obećanja.

– Jamčio je da će svojim gospodarskim iskustvom osigurati intenzivnu gospodarsku djelatnost u Splitu. Sami smo svjedoci o kakvoj intenzivnosti se radi – naglašava čelnica splitskog HSLS-a.

Gradsko vijeće

Čistu jedinicu gradonačelniku Kerumu dao bi Goran Kovačević, predsjednik HNS-a u Splitu, a kao gradski vijećnik, već u drugom mandatu, ističe da razina komunikacije u Gradskom vijeću nikad nije bila na nižoj razini. Nedostaje tolerancije, argumentirane diskusije.

– Grad Split mora surađivati s regijom i državom na koju su naslonjeni projekti. Stvaranje konflikta u stilu “svi su protiv nas” šteti gradu. Stvoren je Split grad slučaj, a kao takav nije privlačan investitorima. Uloga svake vlasti je da iz društva izvuče najbolje vrijednosti, a kod nas je u kadrovskoj politici dominatna podobnost, a ne stručnost – kazuje Kovačević. Grad Split, ističe nadalje, uopće nije percipirao utjecaj evidentne ekonomske krize u Hrvatskoj, a to je više nego očito na proračunu za 2010. godinu, koji je rekordan s 1,1 milijardom kuna.

– Nema osjećaja za planiranje, kao da je Split rajski otok. Grad nije odgovoran za recesiju, ali ako je prepozna donošenjem antirecesijskih mjera može potaknuti zapošljavanje. Mi smo predlagali takve mjere, ali sve je odbijeno. Neki su gradovi, primjerice, osnovali fondove iz kojih su pojedine obitelji vraćale stambene kredite, tako se poticala i kupnja stanova – kaže Goran Kovačević. Iz gradskog proračuna je, veli, vidljivo da su izostale kapitalne investicije i da je povećana nezaposlenost. Po gradovima nema pravih ekonomskih pokazatelja, ali Splitsko-dalmatinska županija s 40 tisuća nezaposlenih u samom je vrhu po broju nezaposlenih, što se odražava i na gradski proračun.

– Sa stajališta mogućnosti proračuna, koji se sve teže puni, može se reći da Kerum i njegova lista, u suradnji s našom vijećnicom, ima pozitivnu ocjenu – ističe Ante Jukić iz Stranke umirovljenika, analitičar gospodarskih zbivanja i zagovornik boljeg statusa umirovljenika i socijalno ugroženih. I za ovu godinu u gradskom je proračunu planirano 20 milijuna kuna za subvencije prijevoza starijima od 65 godina, te 39 milijuna kuna za naknade umirovljenika.

Vizija budućnosti

– Dok je Željko Kerum senzibilan prema nama i poštuje program umirovljenika Splita, mi ne možemo reći da smo s te strane nezadovoljni. To ne znači da mi ne možemo reći da je u ovakvim ekonomskim okolnostima teško Splitu napraviti iskorak jer ne vidimo nikakve tendencije ulaska privatnog kapitala. Uz to, veliki gradski projekti, poput izmještanja željezničkog kolodvora, ne mogu se realizirati bez države s kojom se mora naći zajedničko rješenje – kaže Jukić.

Ljiljana Vidučić smatra kako bi gradonačelnik trebao neodgodivo posvetiti nastavak mandata poticanju poduzetništva i poraditi na boljoj komunikaciji s Vladom, splitskom političkom scenom i medijima.

– Grad s ovoliko neriješenih pitanja i problema treba gradonačelnika koji će 24 sata rješavati gradske probleme, a privatne nula sati na dan – zaključuje ona.
I naši sugovornici, kao i uostalom i svi građani Splita, čekaju realizaciju projekata za koje je još bivša gradska vlast donijela odluke, kao i općenito ubrzanje aktivnosti na svim projektima koji bi Splitu trebali donijeti brži razvoj.
Javnost, kako ističe i Branko Grčić, očekuje doprinos Grada u rješavanju čitavog niza infrastrukturnih pitanja i stvaranju uvjeta za razvoj gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta.

Konačno, u Splitu studira 26.000 studenata, radi njih i svih koji ovdje žive Split mora imati viziju budućnosti. Ona bi morala biti iznad dnevne politike.

LJUBICA VUKO