Lex Agrokor se vratio poput bumeranga… Božu Petrova već uhvatila sinkopa

Kako će odluka Visokog kaznenog suda o odbacivanju vještačenja utjecati na daljnji tijek sudskog postupka kao i na ishod međunarodne arbitraže koju je sam Todorić pokrenuo je u ovom trenutku teško predvidjeti, baš kao i potencijalnu štetu koja prijeti proračunu RH.

Da će Visoki kazneni sud potvrditi odluku optužnog vijeća Županijskog suda u Zagrebu u svezi financijskog vještačenja, na kojem se temeljila optužnica DORH-a protiv Todorića i drugih, je bilo potpuno jasno onog trenutka kada je sam Ismet Kamal kao potpisnik navedenog vještačenja na sudu izjavio kako on zapravo i nije vještak. Odlukom Visokog kaznenog suda je potvrđeno i uzaludno potrošenih nekoliko godina rada kao i rekordnih 1,2 milijuna € za nezakonito vještačenje, ali i još jednom potvrdilo svu ne/ozbiljnost rada DORH-a radi čega bi netko u svakoj pravno uređenoj državi morao snositi odgovornost.

Sada će mnogi „mudri analitičari“ koji su nas prije 6 godina uvjeravali kako se nije moglo drugačije sa obrnutom pričom tumačiti kako se sve trebalo uraditi na sasvim drugi način i u interesu RH. Sada je već i laicima jasno da se 2017. godine pogriješilo, da je Lex Agrokor bio nepotreban kao i sve što je taj Zakon na brzinu donesen već prouzročio ili će u budućnosti prouzročiti, a potencijalna šteta za RH bi se mogla mjeriti u milijardama €. Predsjednik Vlade koji se 2017. našao na brisanom prostoru nije imao izbora nego poslušati savjetnike i braniti Lex Agrokor pravdajući ga tada spašavanjem desetaka tisuća radnih mjesta i turističke sezone, što naravno nije imalo apsolutno nikakve veze sa stvarnošću.   

Čak ni Todorić tada nije krio da je kupnjom Merkatora i nekih drugih regionalnih akvizicija možda malo previše „zagrizao“ i da će mu možda zatrebati pomoć radi mogućih kratkotrajnih problema sa likvidnošću. Pitamo se jeli upravo ta njegova izjava bila znak koji je određena političko interesna skupina čekala da bi žestoko krenula na Agrokor i samog Todorića. Sve što se kasnije događalo je samo domino efekt koji je uključivao donošenje Lex Agrokor po modelu Lex Parmalat, ali bez ključnog članka kojim bi se kreatorima Zakona onemogućilo da uzmu milijune € ili lešinarskom fondu da doslovno preko noći zaradi ogroman novac, kao i još hrpi drugih koji su se dobro omastili „spašavanjem“ Agrokora.

Nema sumnje da će se ponovo otvarati priče o Agrokoru, da će se ponovo otvarati tema o grupi BORG i izradi famoznog Lex Agrokora, da će se ponovo propitivati uloge MOST-a i Bože Petrova, posebno zato jer se kao predsjednik Hrvatskog sabora iznimno žestoko usprotivio zahtjevu Todorića da mu HABOR pomogne premostiti probleme sa likvidnošću. Teško je nakon ovoga sa Agrokorom ne zapitati se jeli MOST prije toga bio slučajno i protiv dogovora sa Mađarima oko izlaska iz arbitraže u svezi  INA-e radi čega je RH izgubila prvu arbitražu uz realnu opasnost da uz veliku odštetu izgubi i drugu.

Jasno je da će svoje uloge u svezi Agrokora prije ili kasnije mnogi morati pojasniti mnogi počevši od prvog Bože Petrova koji prema posljednjim izjavama već pokazuje ozbiljne znakove sinkope, Martine Dalić, BORG grupe, jednog strvinarskog fonda, niza drugih aktera, te temeljem „zapovjedne“ odgovornosti i sam predsjednik Vlade Andrej Plenković.

U Zagrebu, 08.11.2023.

UMIROVLJENICI ZAJEDNO

Milivoj Špika - Koordinator za medije

Lazar Grujić – Koordinator za suradnju sa političkim strankama i udrugama