Špika: 'Umirovljenike ne zanimaju rješenja koja će biti za 4, 8 ili 14 godina'

Iako se izbori u Hrvatskoj čine dalekim, tema rasta mirovina u Hrvatskoj u fokusu je gotovo svih stranaka i političkih opcija.

Tako SDP tvrdi kako mirovine moraju iznositi preko 700 eura, Fokus se zalaže za nacionalni Fond koji će stabilizirati mirovinske fondove posebno drugi stup. Domovinski pokret se zalaže da ljudi koji izdvajaju novac za drugi mirovinski stup imaju pravo raspolagati barem dijelom svojeg novca.

Što je realnost, osim činjenice da građani treće dobi odnosno umirovljenici žive na rubu siromaštva, a neki ispod socijalnog minimuma bez obzira na Vladu koja je dizala, usklađivala mirovine, no bez nekog učinka zbog inflacije.

Što je realno - mogu li umirovljenici u Hrvatskoj živjeti a ne preživljavati? U Studiju 4 govorio je Milivoj Špika, iz platforme Umirovljenici zajedno i Andrej Grubišić, ekonomski analitičar.

Građani će lako prepoznati ona rješenja koja su "fake"

- Ponavlja se priča koju smo imali prilike slušati i prethodnih izbornih ciklusa. Svaki puta kada dolaze izbori, sve se stranke javljaju, svima su umirovljenici u fokusu, ove su godine posebno u fokusu jer plaftorma Umirovljenici zajedno već mjesecima gura u javni prostor probleme umirovljenika. U ovo trenutku oni i jesu najveći problem u RH.

Građani, posebno umirovljenici, će lako prepoznati one koju su "fake"; to su oni prijedlozi koji dolaze bez ikakvih obrazloženja, ili neki koji iznose cifre koje su nebulozne i nemaju veze ni s čime. Tko god nema obrazloženje kako će nešto napraviti sad i odmah, već na neki rok tko zna kada, znamo da to nema veze s realnošću, rekao je Špika.

- Naši izračuni pokazuju da na periodu od 20 i nešto sitno godina nominalni prinos je nula, što je realno negativan. Otprilike nakon 24 godine nominalni prinos na vaše novce postaje otprilike nepunih 2 posto, a tek preko toga, ako doživite dalje od toga, imate prinos koji je iznad stope inflacije. Naš prijedlog je da se modificira ta regulativa, da se modificira regulativa vezana za funkcioniranje obvezne mirovinske štednje i ne nužno samo II. stupa, rekao je ekonomski analitičar Andrej Grubišić.

- Ljudi bi imali mogućnost izbora, mogli bi uplaćivati u postojeći obvezni mirovinski fond, ali ne bi morali. Mogli bi uplaćivati u bilo koju mirovinsku shemu na području EU. Tu se postavlja pitanje da li bi trebali imati potpunu slobodu izbora u smislu da ne moraju uplaćivati, govori Grubišić.

- Činjenica je da u ovom trenutku umirovljenja preko 80 posto se vraća u I. stup. Ono malo što ostane u II. stupu, je isključivo zbog mogućnosti povlačenja 15 posto gotovine, rekao je Špika i dodao da ono što se htjelo postići s II. mirovinskim stupom nije se postiglo.

- Hrvatska je dobila samo još veći javni dug, veće kamate, II. mirovinski stup mora doživjeti radikalne promjene, smatra Špika.

- Naše analize pokazuju da bi, kada i ne bi bilo II. mirovinskog stupa, opet udio javnog duga u BDP-u u Hrvatskoj bio viši nego u mnogim socijalističkim zemljama, rekao je Grubišić.

- Što se tiče vraćanja u I. stup, osobno smatram da je to veliki problem, zato što se privatna štednja susreće s tri stvari. Prva je ekonomska realnost, a to su prinosi koje ste ostvarili. Zatim dva faktora - regulativa vezana za modove i kontra toga, obzirom da ta regulativa stavlja pritisak na mirovine koje se mogu isplaćivati u takvoj regulativi prema dolje, s druge strane vam dođe političar koji vam da političko obećanje; dajte meni sav taj novac onda će vam država isplaćivati određeni iznos. Nikada se ekonomska realnost na kratki rok ne može natjecati i pobijediti neobvezujuću političku floskulu za koju ti ljudi koji to obećaju na period od 20, 30 godina neće snositi materijalnu odgovornost, smatra Grubišić.

'Umirovljenike ne zanimaju rješenja koja će biti za 14 godina'

- Jasno je da je situacija u kojoj se sad nalazi Hrvatska u sukobu. Imamo realno stanje od preko 850.000 umirovljenika koji žive s mirovinom ispod linije siromaštva. S druge strane imamo znanost, odnosno ekonomiju koja kaže kako bi to trebalo riješiti na određeni period, i imamo politiku koja praktično odlučuje što će se napraviti. Hoće li se povesti za realitetima ili za znanosti.

U ovom trenutku umirovljenike ne zanimaju rješenja koja će biti za 4, 8 ili 14 godina. Umirovljenik živi danas, to nije dobna skupina kojoj možete prodavati priče da ćete vi nešto riješiti kroz jedan ili dva mandata. Pa svake godine ih ima 40 do 50 tisuća manje. U ovih 20 godina drastično se smanjio broj zaposlenika u odnosu na broj umirovljenika i to su realiteti zbog kojih se država našla u situaciji da više ne pokriva izdatke za mirovine, govori Špika.

Cijeli razgovor pogledajte u nastavku: