Pričali smo s Lazarom Grujićem: Objasnio nam je što želi postići prosvjedom i kako misli podići mirovine

Mirovina.hr, Milan Dalmacija 29. lipnja 2023.

Umirovljenici zajedno trenutno su jedna od aktivnijih opcija koja prije superizborne godine umirovljenicima nastoji ponuditi rješenje za izlazak iz teške životne situacije. Njihov koordinator Lazar Grujić objasnio nam je u podcastu na koji način planira podići mirovine, kako će organizirati prosvjed i zbog čega im je trebalo toliko dugo da se različite umirovljeničke opcije, barem djelomično, ujedine.

Umirovljenici žive sve teže. To pokazuju i brojni statistički podaci, od toga da je 32,4 posto starijih osoba u riziku od siromaštva, preko toga da je prosječna mirovina svega 412,99 eura. Posebno je bolna činjenica da gotovo 285.000 naših građana prima najnižu mirovinu od 287,12 eura.

Proteklih se tjedana pojavljuju razni akteri koji pokušavaju uoči superizborne godine otkinuti jedan dio umirovljeničkog “kolača” za sebe, predlažući razna rješenja za poboljšanje umirovljeničkog standarda. Najaktivnija je platforma Umirovljenici zajedno, skup osam stranaka umirovljeničke orijentacije te stotinjak udruga, među kojima su najveće SUH, MUH i SUZA.

Iznijeli su niz zahtjeva, od povećanja udjela mirovina u BDP-u, preko 13. mirovine, ukidanja penalizacije pa sve do veće zastupljenosti na javnoj televiziji. Sve detalje o okupljanju raznih umirovljeničkih opcija i njihovom usuglašavanju oko stavova i zahtjeva Vladi otkrio nam je u podcastu koordinator za suradnju sa strankama i umirovljeničkim udrugama platforme Umirovljenici zajedno te predsjednik Stranke umirovljenika, Lazar Grujić.

Borba protiv siromaštva

On je i najavio mogućnost da će prosvjed umirovljenika biti organiziran na Međunarodni dan starijih osoba, 1. listopada. Razloga za to, kaže, ima mnogo. Jedan od njih je i podrška koju su čitatelji Mirovina.hr dali prosvjedu. Prema anketi, njih 85 posto bi izašlo na prosvjed ako bude organiziran.

– Osnovna tema prosvjeda i svih rasprava je borba protiv siromaštva. To je osnovni problem i ako to nije razlog, onda ne vidim nijednog drugog razloga. Dakle, borba protiv siromaštva, da na Dan starijih osoba bude ili slavlje ili prosvjed. Da vladajući vide da nas ima, da smo nezadovoljni i da možemo i hoćemo odlučiti o tome tko će biti na vlasti. Bolje da ne provjeravaju to, već da vode brigu o umirovljenicima u budućem vremenu, a puno prijedloga i načina imamo na koji način izaći iz siromaštva, rekao je Grujić.

Dodao je kako Vlada na neki način pomaže s jednokratnim dodacima i drugim mjerama. No, to nije sustavno rješenje problema koji zahvaćaju trećinu naše populacije, odnosno nešto više od 1,2 milijuna ljudi. Ujedno to je i potencijalna biračka baza koju se UZ nada barem djelomično zahvatiti.

–  Ova ideja je krenula od početka 2008. Mi nismo prvi, nemamo pravo to reći, koji smo krenuli, ali smo posljednji. Ova ekipa od osam stranaka bila je i 2008., uz dodatak PGS-a, Ljube Jurčića, Stranke mladih. Mi smo ista ekipa, isto mislimo i isti su nam ciljevi cijelo vrijeme.

Da završimo taj proces i da počnemo raditi, morali smo razlučiti kako ćemo surađivati između sebe, politički i kako ćemo surađivati s udrugama. Mi moramo uvažavati da udruge kažu da su apolitične, mada to nije tako, ali ih poštivamo. Našli smo formulu, da kroz programsku suradnju i prioritete, koje su udruge naglasile, a mi prihvatili, da surađujemo s umirovljeničkim udrugama. Istu smo stvar primijenili za stranke. Stoga smo odlučili pokrenuti novu stranku Umirovljenici zajedno politička platforma, u kojoj ćemo skupljati različite ideje, uvažavati ih, težiti zajedničkom dogovoru i zajedničkom istupanju.

Kad smo to napravili sve je bilo lakše, ali to ne znači da više nije teško. MUH, SUH i SUZA puno rade, prepoznatljivi su i imaju različite prijedloge s istim ciljem, u interesu umirovljenika. Sad samo to trebamo fino “poštelati” i da zajednički nastupimo. Nije problem hoće li biti prosvjeda i kad će biti, već na koji će način biti organiziran. Da bi to napravili, morali smo iza sebe ostaviti sve naše nesporazume. Morali smo imati ljude koji su na višoj političkoj razini, koji razumiju što treba žrtvovati da bismo uspjeli. To smo uspjeli. Tomu je prethodila politička rasprava u našim strankama i onda smo se odlučili. To izgleda jednostavno, ali puno smo napora uložili, rekao je Grujić.

‘Peglanje’ zahtjeva

Fina mehanika u artikuliranju umirovljeničkih zahtjeva još “škripi” na nekim mjestima. Primjerice, SUH i MUH predlažu povećanje mirovina putem promjene formule usklađivanja koja bi trebala obuhvatiti 100-postotni iznos faktora koji je više rastao, bez obzira na to radi li se o plaćama ili inflaciji te povrat duga od 10 posto osobama koje su u mirovinu otišle nakon 1. siječnja 1999. godine. No, UZ ima drugu ideju.

– Mi kažemo da sa 65 godina dobi i 41 godinom staža, uz zakonsku osnovu za najnižu mirovinu od 15 eura, imamo načina da najniža mirovina bude 615 eura. Da pojasnim, neki će dobiti rješenje na manji iznos, ali mi predlažemo da HZMO i u tim slučajevima izda rješenje na 615 eura. To zahtijeva mirovinsku reformu kako bi se ispravile ranije nepravde zbog onih koji su otišli ranije u mirovinu, kako ne bi ostali zakinuti. Kad kažemo da je 615 eura minimalna mirovina, onda držimo da je prosječna mirovina oko 900 do 1.000 eura, što je tu negdje oko 75 posto prosječne plaće, poručio je koordinator UZ-a.

Čini se kako je na tragu onoga što traže umirovljenici. Naime, u našoj anketi, gotovo 56 posto ispitanika drži da bi za normalan život bila potrebna mirovina do 1.000 eura. Još 31 posto ispitanika smatra da je za sve njihove potrebe i dostojanstven život dovoljna mirovina u razini prosječne plaće, koja je u svibnju bila 1.122 eura.

S druge strane, slovenski su umirovljenici prosvjedovali u Bruxellesu, tražeći poboljšanje materijalnih uvjeta. Ranije su već napisali prijedlog zakona o povećanju mirovina, za kojeg su skupili dovoljno potpisa građana da ga mogu dati u parlament na izglasavanje. Traže da minimum mirovina bude oko 1.000 eura.

– Naši umirovljenici su u jednoj ovisnosti lokalnih moćnika. Oni im organiziraju izlete, stimuliraju ih i financiraju, daju im božićnice i uskrsnice i na taj ih način stišavaju i sputavaju. Jasno je da je sve to zato da bi gradonačelnik, načelnik ili župan dobio glasove na izborima. Ali, stvara se jedna kritična masa. Mi imamo obvezu prema toj kritičnoj masi. Mene svakodnevno zovu kolege koji će doći na prosvjede i traže da se izborimo za to o čemu smo pričali i što smo ranije komunicirali. Sve zasnivamo na tome da ima sredstava i da se može, ali vraćamo se na političku volju. Uz podršku koju smo dobili za prosvjed, očekujemo i podršku na biralištima, jer onda ćemo biti sigurni da smo pošteni; oni prema nama kao birači i mi prema njima kao politička opcija koju su odabrali, rekao je Grujić.

Posebnu je poruku poslao umirovljenicima. Od njih očekuje veću podršku od 1,1 posto, koliko su im dala nedavna istraživanja javnog mnijenja. Smatra da im platforma Umirovljenici zajedno može ponuditi mnogo.

– Poruka je: Možete puno. Imate glasačke listiće. Ne treba vam ljubav, samo razum. Ne trebaju vam ni HDZ ni SDP. Oni su vas i doveli do ovoga kroz niz godina i izmjena na vlasti, poručio je Lazar Grujić, a što je još rekao o umirovljeničkoj situaciji, kakve je još prijedloge iznio i što misli o drugim političkim opcijama, MOŽETE POGLEDATI U VIDEU.