Na Vladi je hoće li se dogovarati ili ćemo na trgove, a naši zahtjevi su slijedeći:

Da se za izračun osnovice za mirovinu na bazi 41 godina staža i 65 godina života uzima 75 - 80% neto plaće iz posljednjih ili pak vezanih 10 godina. Uz ovo tražimo povećanje AVM na minimalno 15 EUR što bi značilo da osoba sa navedenim uvjetima odnosno 41/65 ne može imati manju mirovinu od 615 EUR bez obzira na visinu plaće tijekom radnog vijeka. Po sadašnjoj formuli su mirovine masovno od 300 – 400 EUR.

Isto tako tažimo i da se nakon 65. godine ukine penalizacija radi prijevremenog umirovljenja jer je duljina radnog staža onih sa prijevremenom mirovinom 36,5 godina a onih sa starosnom mirovinom odnosno navršenih 65 godina života 32 godina staža. Nema logike da se nakon navršenih 65 godina kažnjavanju oni koji u odnosu na druge imaju cca 5 godina radnog staža više.

Uporište za povećanje mirovina, kao i drugih materijalni prava uz novu formulu za izračun osnovice se bazira na učešću mirovina u BDP hrvatske koji je na razini od 10,2% dočim je u velikom broju članica EU taj udio od 12 do 15%. Mi tražimo da se udio u Hrvatskoj poveća na 12 – 13% odnosno 12,5% što je nominalno oko 1,5 – 2 milijarde EUR na godišnjoj razini koliko otprilike stoji svaki od dosadašnjih 5 paleta pomoći kojima je Vlada intervenirala do sada kako bi ublažila negativne posljedice inflacije i epidemije COVID 19. Gotovo sve odnosno velika većina onoga što Platforma Umirovljeni zajedno sa umirovljeničkim udrugama SUH, MUH, SUZA… tražimo je napisano – obećano i u programu Vlade za 2020 – 2024.

Pri tome treba biti korektan i kazati kako nema nikakve dvojbe da su svi dosadašnji vladini paketi mjera umirovljenicima bili dobro došla pomoć, ali to jednostavno nije rješenje koje dugoročno zadovoljava umirovljenike. Na Vladi je odgovor na pitanje hoće li se sa umirovljenicima dogovarati i rješavati probleme za stolom ili će umirovljenici prethodno morati dokazivati svoju snagu na trgovima.

CIJELI TEKST PROČITAJTE NA MIROVINA.HR