Jača stav o potrebi da se i umirovljenici pozovu na prosvjede, da pokažu snagu na trgovima

Mnoge skupine koje su se izborile proteklih tjedana za veća materijalna prava, prijeteći štrajkom ili ga i provodeći, nedvosmisleno nas u Političkoj platformi – Umirovljenici zajedno navode na razmišljanje o pozivanju umirovljenika na prosvjede, kako bi Vladu prisilili na žurno rješavanje gorućeg problema standarda građana, posebno umirovljenika.

Poznato je svima da se vlast u državi dobiva ili čuva ponajviše glasovima umirovljenika.

Kako je SUH na čelu sa agilnom predsjednicom Jasnom Petrović još ranije zajedno sa Maticom umirovljenika Hrvatske (MUH) najavio mogućnost prosvjeda umirovljenika tako je sve izvjesnije da bi se uz zajednički dogovor umirovljeničkih udruga i stranaka Platforme Umirovljenici zajedno u vrlo skoro vrijeme mogao dogoditi javni bunt umirovljenika, među kojima oko pola milijuna prima mirovine ispod linije siromaštva.

Umirovljenici su previše dali društvu da bi se nekome stalno moljakali, da bi bili stalno  zapostavljani u poboljšanju svog materijalnog statusa i drugih prava. Gledajući iskustva zaposlenika u borbi za svoja prava, strpljenje umirovljenika je pri kraju, što bi moglo pokrenuti lavinu sa nepredvidivim posljedicama za sve političke aktere.    

Pitamo se u kojem i kakvom mi to društvu živimo ako nam je postalo normalno da više od pola umirovljenika prima mirovinu od koje se ne može normalno živjeti, te da je sve više umirovljenika prisiljenih doslovno kopati po kontejnerima ili tražiti dodatni posao.

Zato javno pitamo je li previše tražiti da čovjek nakon punog radnog vijeka prima mirovinu dostatnu za život dostojan čovjeka?

Zato tražimo i tražit ćemo beskompromisno da se ukine doživotna penalizacija, ako znamo da oni koji su otišli u prijevremenu mirovinu imaju u prosjeku nešto više od 36 godina radnog staža odnosno 5 godina više od onih koji su ostvarili punu starosnu mirovinu sa prosjekom od 31,5 godine radnog staža, naravno, bez ikakve penalizacije.

Zato tražimo i tražit ćemo beskompromisno da udio mirovine u hrvatskom BDP-u bude u prosjeku EU, oko 12,5% umjesto 10,2%. Sustizanjem tog prosjeka odmah bi se smanjilo siromaštvo umirovljenika.

A pitamo se također zar je previše tražiti institut javnog pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe, božićnice i uskrsnice svim umirovljenicima, 13. mirovinu, bolju medicinsku skrb, jeftinije lijekove, više domova za umirovljenike, pravo na veću zastupljenost u javnim informativnim programima HRT-a, a kojeg uvelike financiraju kroz pretplatu i druga davanja, jer, ne zaboravimo, umirovljenici čine gotovo trećinu stanovnika Hrvatske.

Nema nikakve dvojbe da su svi dosadašnji vladini paketi mjera umirovljenicima bili dobro došla pomoć, ali to jednostavno nije rješenje koje zadovoljava umirovljenike. Na Vladi je odgovor na pitanje hoće li se sa umirovljenicima dogovarati i rješavati probleme za stolom ili će umirovljenici prethodno morati dokazivati svoju snagu na trgovima, a time i nešto drugo.

U Zagrebu,11.06.2023.

UMIROVLJENICI ZAJEDNO – Politička platforma

Milivoj Špika - Koordinator za medije

Lazar Grujić – Koordinator za suradnju sa političkim strankama i udrugama