U parlamentarnoj demokraciji većina donosi Zakone, zar ne…

Kako demokracija nije savršen sustav tako i u slučaju prijedloga Zakona o izbornim jedinicama nije zgorega tražiti odgovor na pitanje jeli ono što predlaže parlamentarna većina ujedno i najbolje rješenje u smislu implementacije volje birača na sastav najvećeg zakonodavnog – predstavničkog tijela odnosno Hrvatskog sabora. Da se takvo pitanje postavi i samom predsjedniku Vlade Andreju Plenkoviću vjerojatno bi i on, ali diplomatskim rječnikom, rekao da nije, ali da je to najbolji prijedlog kojeg podržava parlamentarna većina.

Svima je jasno da je izborni model u svrhu najbolje implementacije volje birača na sastav Hrvatskog sabora onaj koji cijelu Hrvatsku tretira kao jednu izbornu jedinicu, što bi vjerojatno želio i sam HDZ, no tako nešto sasvim sigurno u ovom trenutku nitko od „manjih“ partera, kao ni većina oporbe, ne bi prihvatila. Vjerojatno je da ni prijedlog o Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici ne bi prošao ni u slučaju da se izborni prag spusti na logičnih 2% uz zabranu predizbornih koalicija (što je uz takav prijedlog sasvim logično) jer ni u tom slučaju gotovo svi partneri HDZ-a nemaju čvrst rejting od 2% koji bi im garantirao parlamentarni status.

Nije li protivno demokratskom duhu, još manje volja biračkog tijela, da neka lokalna ili regionalna stranka sa npr. samo tridesetak tisuća glasova dobije npr. tri saborska mandata a da neka stranka i sa dvostruko više glasova ne dobije ni jedan mandat samo zato jer su joj glasovi disperzirani na području cijele Hrvatske, a svi se zaklinju kako su za to da svaki zastupnički mandat „teži“ približno isti broj glasova. Pitamo se kakve bi tek reakcije bile da je za relativnog pobjednika izbora predložen bonus mandati, npr. dodatnih 10 - 15, što je isto tako pravo predlagača, no očito je da u ovom trenutku ni za to ne postoji parlamentarna većina.

Ako usporedimo aktualni sustav sa 10 izbornih jedinica sa Hrvatskom kao jednoj izbornoj jedinici uz npr. 50% izlaznosti u oba slučaja onda dobijemo veoma zanimljive brojke. Sa 10 izbornih jedinica za prijeći izborni prag od 5% uz 50%-tni izlaz birača treba nešto više od 9100 glasova da bi se dobio jedan saborski mandat, a kod modela Hrvatske kao jedne izborne jedinice uz 2% izborni prag i 50% izlaznosti za jedan mandat odnosno prijelaz izbornog praga od 2% je potrebno nešto više od cca 36500 glasova. Ovi podaci demantiraju tvrdnje da bi se smanjenjem izbornog praga uz Hrvatsku kao jednu izbornu jedinicu fragmentirala politika scena jer činjenice kažu potpuno suprotno.

UMIROVLJENICI ZAJEDNO – Politička platforma je stava kako je sustav sa Hrvatskom kao jednom izbornom jedinicom uz 2%-tni izborni prag daleko pravedniji sustav od aktualnog. Njime se na puno bolji način implementira volja birača na sastav Hrvatskog sabora, a istovremeno se eliminira mnoštvo onih koji su do sada bez biračke potpore besramno trgovali mandatima izigravajući volju birača obezvrjeđujući i sam izborni proces.

Nisu li mnogi od onih koji su sada tako žestoko protiv prijedloga Zakona o izbornim jedinicama imali priliku i sami krojiti te iste izborne jedinice po svom nahođenju???