Kako na najbolji način implementirati volju birača na sastav Hrvatskog sabora?

Kako na najbolji način implementirati volju birača na sastav Hrvatskog sabora?

Nedavno je Ustavni sud po pitanju regularnosti odnosno ustavnosti izbora zastupnika za Hrvatski sabor po postojećim Izbornim jedinicama označio upitnima stoga je sada na Vladi odnosno Hrvatskom saboru da izmijeni neka od izbornih pravila kojima bi se birao slijedeći saziv Hrvatskog sabora.  Jedna od inicijativa odnosno prijedloga, koju je još prije više godina zagovarali i članovi sada koalicija UMIROVLJENICI ZAJEDNO, za promjenu izbornih pravila je i ono da cijela Hrvatska bude jedna izborna jedinica, što je sada prihvatljivo i nekim drugim strankama trenutno sa parlamentarnim statusom.  

Ako se svi akteri na političkoj sceni zaklinju da žele poštene izbore i shodno tome raspodjelu mandata u Hrvatskom saboru sukladno volji birača onda nema apsolutno ni jedan jedini opravdan razlog da Hrvatska ne bude jedna izborna jedinica. Ono što neke smeta kod ovog prijedloga vidimo kroz izgovore kako bi se time dogodila podzastupljenost zastupnika iz manjih sredina što je notorna glupost jer je upravo sama stranka ona koja sve kandidate može po vlastitoj želji poredati od 1.-140. (ili 151.) mjesta na izbornoj listi vodeći računa upravo o korektnoj zastupljenosti kandidata iz svih krajeva Hrvatske. Uz gubitak prava na podjelu dodatnih mandata po D.hondtu koji im po izbornom rezultatu odnosno volji birača ne pripadaju jedni razlog zašto neki žele zadržati više izbornih jedinica je i zato jer vodstvo stranaka sa sebe tako prenosi odgovornost za sastav lista na ‟lidere” izbornih jedinica čime smanjuju prijepore unutar same stranke, posebno sa čelništvima.

Ako bi se željelo učiniti demokratski iskorak, i uistinu poštovati volja birača onda bi se izmjenom izbornih pravila moglo dodati i da samo oni kandidati koji su mandat osvojili sa preferencijalnim glasovima budu ‟vlasnici” svog mandata a svi ostali mandati sa liste bi pripadali listi odnosno stranci koja ih je predložila što znači da bi ih u svakom trenutku mogli opozvati i zamijeniti drugim kandidatom sa liste. Za mandat osvojen preferencijalnim glasovima bi trebalo dobiti najmanje npr. 5% od ukupnog broja glasova koje dobije lista. Ovo pravilo bi gotovo u potpunosti isključilo trgovinu mandatima što je postalo najveće zlo za Hrvatsku demokraciju jer se mijenjanjem volje birača potpuno obezvrjeđuju i sami izbori.

Kako se u izbornoj priči često otvara pitanje potrebnih glasova za jedan saborski mandat koji bi trebao biti podjednak u svim Izbornim jedinicama onda je taj detalj razlog više da se cijela Hrvatska pretvori u jednu Izbornu jedinicu i da se izborni prag sa sadašnjih 5% spusti na 2%. Moglo bi se također uvesti i obvezno glasanje uz novčanu penalizaciju za one koji ne glasuju. Hrvatska sa 3,8 milijuna stanovnika ima cca 3,3 milijuna birača što znači da je uz hipotetski potpunu izlaznost za 2% potrebno 66 000 glasova što je višestruko više od potrebnog broja glasova za jedan mandat (21 000) kada podijelimo ukupan broj birača (3,3 milijuna) sa ukupnim brojem mandata u Hrvatskom saboru (151).

Pitanje je samo jeli Hrvatska u ovom trenutku voljna za ozbiljan demokratski iskorak??

Zagreb, 04.11.2022.

Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“  od 14. siječnja nastavlja s uslugom “Digitalni kutak” – besplatne individualne ... (opširnije)

Antena Zadar objavila uspjeh dogovora Stranke umirovljenika i zadarske Gradske uprave za program druženja umirovljenika, što je ... (opširnije)

Za čitatelje koji nisu do sada pretraživali po internetu kako se određuju mirovine evo postupka sa ... (opširnije)

Sukladno prvim procjenama HZMO-a polugodišnje će  usklađivanje mirovina s indeksom rasta cijena i prosječnih plaća podići mirovine za oko ... (opširnije)

Naravno čuli smo da nas zovu bumeri, baby boom generacijom. Nekad šaljivo, nekad podrugljivo, nerijetko i ... (opširnije)

Stranka umirovljenika svim vjernicima pravoslavne vjeroispovijesti želi sretan i blagoslovljen Božić! Mir Božji, Hristos se rodi!. ... (opširnije)

Dok radnici u prosjeku primaju 1.470 eura, umirovljenici ostvaruju oko 690 eura. Premda su mirovine gotovo ... (opširnije)

Stupa na snagu i set odredbi iz srpanjskog Zakona o mirovinskom osiguranju koje su bile odgođene do početka ... (opširnije)

Danas nam odlazi 2025. godina, neka nas raduje 2026.! Neka nam se poslože sve kockice baš ... (opširnije)

Sad je i službeno, temeljem Zaključka Vlade RH nastavlja se besplatni javni željeznički prijevoz djece, učenika osnovnih ... (opširnije)