Nastavak suradnje SU, BUZ, DSU-UMIROVLJENICI ZAJEDNO i Saveza umirovljeničkih zajednica (SUZA)  

Nakon što su tri umirovljeničke stranke odnosno SU, BUZ, DSU, 25.08.2022. potpisale Sporazum o suradnji udruživši se na političkoj razini pod imenom UMIROVLJENICI ZAJEDNO i usuglasili program pod nazivom ZAJEDNO SMO JAČI (ZSJ) proces okupljanja umirovljeničkih stranaka i udruga radi zajedničkog djelovanja se nastavlja.

Dvije najveće umirovljeničke udruge SUH i MUH su, kao što je javnosti poznato, javno dali podršku koaliciji UMIROVLJENICI ZAJEDNO odnosno programu ZAJEDNO SMO JAČI izražavajući svoju punu spremnost za programsku suradnju. Kako je inicijativa okupljanja umirovljeničkih stranaka i udruga naišla na očekivano veliko odobravanje kod samih umirovljenika tako se dogodio i logičan slijed koji je značio povećanje broja onih koji se žele priključiti zajedničkom djelovanju.

Savez umirovljeničkih zajednica (SUZA) sa kojim je danas potpisan sporazum čini cca 80 umirovljeničkih udruga sa područja cijele Hrvatske koje su se gotovo spontano udružile u SUZA kako bi brojne umirovljeničke probleme mogli uspješnije rješavati nego da to radi svatko za sebe. Današnjim svečanim činom potpisivanja sporazuma o programskoj suradnji SUZA-e, sa UMIROVLJENICI ZAJEDNO učinjen je značajan korak prema naprijed u okrupnjavanju i zajedničkom djelovanju umirovljeničke političke i civilne opcije na nacionalnoj razini što će uz već spomenutu podršku SUH-a i MUH-a dodatno osnažiti sve napore u borbi za boljitak svih umirovljenika. Da bi bili što uspješniji u nastupu prema Vladi RH navodimo nekoliko prioriteta radi kojih tražimo da se:

1. Izračun mirovine radi na bazi 75-80% od prosječne plaće pojedinca u posljednjih ili 10 vezanih godina uz povećanje AVM na 100 kn,

2. Ukine ili radikalno reformira II mirovinski stup,

3. Uspostavi institut pravobranitelja za umirovljenike i starije osobe,

4. Mirovine usklađuju sa rastom cijena i plaća uz primjenu povoljnijeg parametra,

5. Ukine institut dosmrtnog uzdržavanja,

6. Obustavi penalizacija nakon navršene 65. godine života.

U posljednje vrijeme sve je više rasprava o mirovinskom sustavu, a ono što je posebno zanimljivo je da većina onih koji se iz nekog razloga uključuju u raspravu rješenje problema održivosti mirovinskog sustava vide uglavnom kroz produljenje radnog vijeka ignorirajući sve druge važne faktore, a posebno II mirovinski stup. Naravno da je duljina radnog vijeka zaposlenika važan faktor kao i starosna dob za umirovljenje, ali su isto tako iznimno važni faktori ukupne uplate osiguranika tijekom radnog staža kao i prosječni životni vijek ljudi. Ukupne uplate u mirovinski sustav osiguranika prije umirovljenja i prosječni životni vijek ljudi bi zapravo trebali biti glavni parametri za određivanje visine mirovine koju će netko primati kroz prosječni životni vijek odnosno nakon navršene 65. godine života. radnog vijeka zaposlenika a ne obrnuto odnosno isključivo duljina radnog vijeka.

Ako npr. osiguranik sa prosječnom plaćom tijekom punog radnog vijeka (41 godina staža i 65 godina života) u mirovinski fond uplati toliko sredstava da u narednih 15-ak godina odnosno nakon 65., koliko je prosječni životni vijek ljudi u Hrvatskoj, može primati mirovinu koja je u visini od cca 75-80% od njegove prosječne plaće u prethodnih 10 godina onda nema razloga za pomjerati sadašnju obveznu dobnu granicu za umirovljenje koja je u Hrvatskoj 65. godina.

Ako je pak mirovina po navedenim parametrima osjetno manja od prethodno navedenih odnosa onda se doista može odnosno treba razmišljati o promjeni dvaju važnih faktora. Dakle ili o produljenju radnog vijeka ili pak o povećanju izdvajanja iz bruto plaće uposlenika za mirovinski fond, a sve kako bi se iz uplaćenih sredstava mogao osigurati normalan život umirovljenika računajući na prosječan životni vijek nakon umirovljenja.

Zanimljivo je u ovom kontekstu napomenuti i da je udio mirovina u BDP-u Hrvatske ‟samo” 10,1% dočim je u većini zemalja EU značajno veći, u nekima poput Francuske i preko 15%. Kada bi Hrvatska navedeni odnos mirovina u BDP-u podigla na 12,5% (sredinu od navedenih parametara) onda bi uz dobru – poštenu raspodjelu to značilo da bi sa mirovinama ispod linije siromaštva ostao veoma mali broj umirovljenika od sadašnjih gotovo 700 tisuća.

Današnji Sporazum su u ime UMIROVLJENCI ZAJEDNO potpisali Lazar Grujić (SU), Milivoj Špika (BUZ) i Milivoj Tičarić (DSU), a u ime Saveza umirovljeničkih zajednica (SUZA) gospodin Milivoj Dujela.

U Zagrebu, 30.09.2022.

SU, BUZ, DSU-UMIROVLJENICI ZAJEDNO