Dok se čak 30 posto hrvatskih umirovljenika snalazi s 2.389 kuna mjesečno, koliko je iznosila najniža mirovina u 2010. godini, ima i onih sretnika koji mjesečno dobivaju višestruko veće iznose. Pokazali su to podaci o najvišim isplaćenim mirovinama. Rekorder je dobivao čak 17.744 kune!

Tako je stručnjak za mirovinski sustav Mihovil Rismondo naglasio da je glavna tendencija od 2001. do 2010. godine opadanje broja aktivnih osiguranika, osobito obrtnika i poljoprivrednika. Od 2006. do kraja prošle godine zabilježen je opći rast broja korisnika mirovine od 3 posto, osobito žena (6 posto) i obrtnika (19 posto). Nadalje, ostala je značajna razlika u mirovinama ostvarenim do 1998. i onima od 1999. godine. Naime, do 1998. čak 56,5 posto mirovina iznosilo je od 1.500 do 3.000 kuna, a 23,3 posto su bile mirovine od 3.000 do 5.000 kuna. Od reforme 1999. godine većina korisnika (njih 38,9 posto) ima mirovinu do 1.500 kuna ili od 1.500 do 3.000 kuna (njih 44,8 posto).

Rješavanje nepravde

Nije nemoguće oduzeti stečena prava povlaštenih umirovljenika

Razlog niže razine 'novih' mirovina je nova mirovinska formula, kojom je uvedeno izjednačenje po spolu, plaće iz cijelog radnog vijeka te izvanredna povećanja 'starih' mirovina, pojasnio je Rismondo.

Znanstvenica Instituta za javne financije Marijana Bađun je, pak, analizirala mirovine ostvarene pod povlaštenim uvjetima koje je u prosincu 2010. primalo 177.205 korisnika, od čega najviše (oko 70.000) branitelja. Bađun je kazala kako se može očekivati nestanak korisnika povlaštenih mirovina iz bivšeg sustava u sljedećih 15 godina, dok bi korisnici braniteljskih mirovina te mirovine mogli primati sljedećih 25 do 30 godina.

"Iako je stečena prava teško oduzeti, to nije i nemoguće. Ili ih je moguće barem korigirati, a to pomalo shvaća i Vlada. Ušteđena sredstva mogla bi se usmjeriti na rehabilitaciju i zapošljavanje branitelja ili obrazovanje mladih", kazala je Bađun.

Dobre mirovine destimuliraju ostanak u svijetu rada

Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije u svom je izlaganju kazao kako nema dvojbe da je minimalna mirovina važna za ublažavanje siromaštva starijih osoba, no da može destimulirati ostanak u svijetu rada ako je razmjerno povoljna, odnosno potaknuti ranije umirovljenje, pogotovo kod slabije plaćenih osoba.

Govoreći o tome tko u Hrvatskoj prima najnižu, a tko najvišu mirovinu, Ljiljana Marušić iz Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje kazala je kako skoro 30 posto korisnika prima najnižu mirovinu. Otkrila je i da je za 2010. najniža mirovina iznosila 2.389 kuna, a najviša 17.744 kune.