O pozitivnim efektima zakonom dopuštenog rada umirovljenika ponovno smo se mogli uvjeriti u prilogu emitiranom u središnjem dnevniku nacionalne televizije. Prikazan je primjer iz susjedne Mađarske i time je i ovom paradigmom još jednom potvrđeno kako smo u pravu što se godinama zalažemo za pravo na rad umirovljenika. To smo u našim osvrtima potkrijepili puno puta primjerima iz Češke koja godinama uspješno provodi ovaj projekt. Ipak kako ne bi došlo do pogrešnog zaključka moramo još jednom naglasiti kako nije naša želja da umirovljenici koji će doživjeti taj status nastave raditi i time dati protivnicima za pravo koji tvrde da ćemo ići s posla na groblja. Pravo na rad samo treba zakonski regulirati da se ne bi kao do sada radilo na crno i omogućiti transfer znanja i iskustva na pojedinim stručno profiliranim radnim mjestima. Prema tome mi se ne zalažemo da svi umirovljenici trebaju raditi već suprotno trebaju imati dostojanstvenu mirovinu kako bi mogli provesti miran život nakon radnog vijeka. Stoga država treba u prvom redu osigurati mirovine za pristojan život, a samo onima koje i dalje žele raditi to im, treba omogućiti. Uz to veliki dio našeg BDP-a čini turizam pa je teško pretpostaviti kako će poslodavci biti motivirani zaposliti umirovljenika u turističkoj branši na pola radnog vremena. Naime tko bi zaposlio kuhara, konobara, slastičara ili sobaricu na pola radnog vremena i to još tijekom turističke sezone na Jadranu. Realnije je pretpostaviti kako će umirovljenike zaposliti na puno radno vrijeme i time ponovno preuzimati rizik ulaska u rad na crno. Uzimajući sve ove činjenice u obzir nadamo se kako će se pažljivo izbalansirati zakon koji će regulirati rad umirovljenika i prateće aktivnosti poput transparentnost popisa ponude i potražnje umirovljeničkih poslova. Ovakav jedan servis za zapošljavanje umirovljenika mora pratiti mogućnost njihovog zapošljavanja i sve podatke koji se oko toga neminovno pojavljuju. Nije dovoljno proglasiti samo neki zakon a ne imati na umu i sve nove okolnosti koje iz njega proizlaze. Upravo je Umirovljenički servis primjer kako je jedna takva ustanova na nacionalnoj razini potreba nakon što je omogućeno zapošljavanje umirovljenika.