Nemojte nam pomagati - Hrvatska tragikomedija u nekoliko činova… Mjesto događanja, Vlada RH…

Čin 1. Ne tako davno hrvatski su branitelji, bez da ih je itko pitao, ostali bez svojih 7% udjela u našoj nekadašnjoj nacionalnoj kompaniji koja se sada zove MOL. Sadašnji je vlasnik za to platio 4 puta manju vrijednost od tržišne i time stekao prevlast i upravljačka prava. No par naših domoljuba primilo je za tu uslugu izdašan honorar. Jedan od njih i danas sjedi u hrvatskom saboru i glumi uvaženog zastupnika i gospodina (no za nas je on običan kriminalac sa zastupničkim imunitetom). Stoga u ime naših članova, hrvatskih branitelja molimo političare da im više tako ne pomažu…

Čin 2. Slučaj privatizacije privatne kompanije ili bolje rečeno pljačke Agrokora uslijedio je nakon operacije INA jer se morala namiriti i druga skupina hijena koja se prozvala Borg. Pripremivši prije toga sve potrebne zakone i pravnu regulativu isti su si čimbenici isplatili 100-tine tisuća honorara. I to ne preko domaćih financijskih institucija kako ne bi morali platiti poreze i prireze a i zameli trag novčanih transakcija. Poput svojih sudruga i ortaka u pljački braniteljskih udjela otvorili su račune u austrijskim bankama. Imajući ovo u vidu molimo odgovorne u ime naših članova – privatnih poduzetnika da i njima slučajno ne bi pomogli na taj način…

 

Čin 3. U najboljoj vjeri i društvenim pobudama političari na vlasti su odlučili svoj mandat obilježiti i smanjenjem nameta obrtnicima i privatnim poduzetnicima. Tako su ukinuli naknadu za zapošljavanje i za zaštitu na radu. No istovremeno su podignuli visinu za izdvajanja za ostala davanja. Tako imamo paradoksalnu situaciju da unatoč smanjenju broja parafiskalnih nameta plaćamo veće obveze prema državi. Gospodo u ime obrtnika – članova Stranke umirovljenika molimo vas da im više tako ne pomažete …

 

Čin 4. Uljanik grupa je predmet brige aktualne vlade koji je započeo netom po mutnim poslovima s Agrokorom. Znajući takav razvoj situacije na brzinu su riješili problem Petrokemije ili bolje rečeno sakrili problem ispod tepiha. No nakon nekoliko isplata plaća iz državnog proračuna, isplata milijunskih  garancija bankama (kojim i za što nitko nikada nije rekao) na red je došlo i preuzimanje ovog industrijskog giganta. Nakon što Končareva strategija nije uspjela umiješao se nekadašnji proizvođač vijaka i na dobrom je putu da osvoji novi jack pot. Naime od države traži samo 10.400 milijardi kuna za sanaciju poduzeća kojeg će onda preuzeti. U ime članova stranke umirovljenika javljamo se kako ima dosta naših poduzetnika koji bi tako pristali preuzeti Uljanik pa javno dajemo ponudu. No s druge strane apeliramo na vladu u ime naših radnika, članova Stranke umirovljenika da im tako više ne pomažu.

Sigurni smo kako ovo nije kraj naše tragikomedije ali prema našim saznanjima dosta će ju umirovljenika gledati sa strane jer su se i oni počeli iseljavati iz ove, kako je ipak netko dobro rekao, banana države!

Klikom na ovaj link do analize Tportala o stavu predsjednika Stranke umirovljenika (SU) Lazara Grujića o suparničkim ... (opširnije)

HRT: Projekt Splet generacija u Karlovcu kroz besplatne radionice i druženja potiče aktivniji život starijih osoba. ... (opširnije)

Kako je o sudjelovanju predsjednika Stranke umirovljenika Lazara Grujića u programu N1 izvijestio njihov portal možete ... (opširnije)

Stranka umirovljenika svim građanima Republike Hrvatske u zemlji i u inozemstvu čestita Dan državnosti, uz želju ... (opširnije)

Umirovljenici ne mogu  unuke odvesti ni na sladoled Pročitajmo više klikom na Vijestima HRT-a (opširnije)

Popis stanovništva više se neće raditi samo svakih deset godina već će se kao Središnji registar ... (opširnije)

Zagreb info porazgovarao je s predsjednikom SU Lazarom Grujićem o ukidanju oporezivanja mirovina i evo kako je to ... (opširnije)

Za brzo ukidanje poreza na dohodak za umirovljenike zalaže se Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika. “Tražimo od ... (opširnije)

Uključivanje djece i mladih u sport, promocija STEM-a i aktivno starenje, uz zajedničke sportske aktivnosti djece, mladih ... (opširnije)

Hrvatska za dugotrajnu skrb starijih članova društva izdvaja tek 0,5 posto BDP-a, iako čak 71 posto ... (opširnije)