Piše: Ljubica Gatarić

Predsjednik uprave Hanfe Ante Samodol u intervjuu za mjesečnik Banka najavio je da će predložiti radikalnu izmjenu mirovinskog zakona koja će omogućiti da građani postanu vlasnici mirovinskih fondova. Sada su to banke i osiguravajuće kuće.

Ne boji se tužbi
– Ako banke na to ne pristanu, treba brutalno izmijeniti zakon i sadašnje fondove dodijeliti na upravljanje drugim povjereničkim institucijama koje će se osnovati. Fond nije pravna osoba i tu ne bi bilo kršenja prava vlasništva. Društva ne bi mogla niti podizati tužbe zbog gubitka jer su odavno namirila sve troškove osnivanja i upravljanja, izjavio je za mjesečnik, što je danas odjeknulo kao bomba u investicijskoj zajednici.

Govori li Samodol samo u svoje ime? Stoji li Vlada iza njega? Je li to najava nacionalizacije mirovinskih fondova, po uzoru na Mađarsku? Na ta su se pitanja danas uglavnom neuspješno tražili odgovori, a pozvani i prozvani ili su se izgovarali da intervju nisu vidjeli ili su, kao predstavnici mirovinskih fondova, tražili vrijeme za konzultacije.

Samodol ponavlja da su troškovi privatnog mirovinskog sustava previsoki – fondovi su od 2002. i početka rada zaradili 5 milijardi kuna, a u isto vrijeme trošak sustava bio je 3,4 mlrd. Fondovi kažu da su naknade bile samo 1,2 mlrd. kuna. Samodol kaže da na jednu kunu zarade dolazi 65 lipa troška te bi ga smanjio na 40 lipa, što je inače u nadležnosti Hanfe.

Problem i dalje ostaje
"Brutalno" zadiranje u vlasničku strukturu društava za upravljanje fondovima ipak nema veze s troškovima sustava i otvara pitanje što će država učiniti sa 36,3 milijarde kuna, koliko je novca u 2. stupu. Time što bi članovima omogućila da postanu suvlasnici ne bi se riješio glavni problem, a to je činjenica da ni na srednji ni na dulji rok Hrvatska neće moći zadržati dostignutu razinu mirovinskih prava. Državni sustav opterećuju umirovljenici i prava koja nisu temeljena na uplatama, a privatni je preslab da bi nadoknadio manjak.

Kako posluju mirovinski fondovi

36,32 miijarde kuna imovina je privatnih mirovinskih fondova, uglavnom uložena u državne obveznice.

5 milijardi kuna dosadašnja je zarada na uloženo u dionice i obveznice, Samodol kaže sami sebi plaćamo kamate.

5,3 % prinos je privatnih mirovinskih fondova od osnutka od kraja 2010. usprkos gubicima iz 2008.

31,3 milijarde kuna od doprinosa uplaćeno je u drugi stup od 2002. godine. Taj bi novac trebao osigurati bolje mirovine od sadašnjih za buduće generacije, no sve procjene kažu da će u tome teško uspjeti jer je stopa izdvajanja preniska, a radnika je sve manje.