Iako je na hrvatskoj političkoj sceni registriran veliki broj stranaka umirovljeničkog predznaka godinama samo Stranka umirovljenika politički predstavlja i zastupa najbrojniji dio hrvatskih građana. Nismo podlegli utjecajima vlasti i vlastitih interesa već pažljivo gradimo svoju političku budućnost.  Prepoznaju to sve više i predstavnici medija koji našu upornu borbu i aktualnu, skromnu kampanju svakodnevno sve više prate. Uvjereni smo kako će to prepoznati i veliki broj birača na prijevremenim parlamentarnim izborima, a osobito na predstojećim za lokalnu upravu i samoupravu.

Prilog na Nova TV  televiziji možete vidjeti na sljedećoj poveznici:

http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/stranka-umirovljenika-svaka-vlada-posebnu-pozornost-treba-posvetiti-pitanjima-i-problemima-braniteljima---448303.html 

na HTV-u:

http://izbori.hrt.hr/349782/izbori-2016-vijesti-iz-kampanje/stranka-umirovljenika-svaka-vlada-posebnu-pozornost-treba-posvetiti-braniteljima  

a slijedi tekst koji je objavila HINA:

IZBORI 2016. Stranka umirovljenika: Svaka vlada posebnu pozornost treba posvetiti pitanjima i problemima braniteljima

29.08.2016. 14:57

ZAGREB, 29. kolovoza 2016. (Hina) - Rješavanje pitanja statusa branitelja, puna primjena postojećeg Zakona o hrvatskim braniteljima, rješavanje statusa logoraša, te nastavak i proširenje projekata koji braniteljima omogućavaju samozapošljavanje, pitanja su koja trebaju biti u zadaći svake slijedeće Vlade, poručili su u ponedjeljak na konferenciji za novinare iz Stranke umirovljenika.

Stranka smatra da rješavanje pitanja sudjelovanja u Domovinskom ratu pripadnika albanske ili romske nacionalnosti, puna primjena postojećeg Zakona o hrvatskim braniteljima i rješavanje statusa logoraša traže žurne odgovore, a ta se pitanja ne mogu riješiti bez cjelovitog Zakona o hrvatskim braniteljima, koji je po najavama u završnoj fazi izrade.

Iz stranke ističu da uz branitelje koji su prerano umirovljeni, a njihov potencijal, znanje i iskustvo nije iskorišteno u drugim segmentima državne službe i diplomacije, postoji veliki broj još uvijek radno aktivnih branitelja. Tome je, napominju, pridonio projekt samozapošljavanja putem braniteljskih zadruga, stoga se zalažu za jačanje takvih projekata i brendova proizvoda, stvaranje burze proizvoda braniteljskih zadruga i jaču suradnju s prehrambeno-trgovačkim lancima.

Stranka ocjenjuje da se braniteljske mirovine često namjerno ili smišljeno nazivaju povlaštenima, napominjući da su dva puta smanjivane te da su razdvojene na dio ostvaren mirovinskim stažem i dio prema posebnim propisima. Upozoravaju da je upravo taj dio s posebnim propisima podložan volji vladajućih, pa ga se tako može i ukinuti.

Predsjednik Stranke umirovljenika Lazar Grujić pozvao je iduću i sve buduće Vlade da ostvare obećanje o podizanju osnovice mirovine za deset posto, da ne zadiru u braniteljska prava i ne smanjuju im mirovine, te da nastave i poboljšaju projekte koji omogućavaju zapošljavanje branitelja.

Predsjednik Saveza braniteljskih zadruga Stjepan Jelić kaže da je, prema podacima od prije pet godina, od 570 braniteljskih zadruga 30 posto njih radilo profitabilno te da je promet po zadrugama bio veći od 25 milijuna kuna.

Bivša premijerka Jadranka Kosor kazala je da je najbolji način brige za branitelje njihovo zapošljavanje.

"Da se od početka skrbi o braniteljima krenulo s projektima zapošljavanja, školovanja, prekvalifikacije i doškolovanja, vjerujem da bismo danas imali puno manje nezadovoljnih. Danas ima puno branitelja koji imaju pristojne mirovine, no nezadovoljni su jer su mladi otišli u mirovinu i nisu uklopljeni u društvo, a mnogi ih gledaju s predrasudama",  ustvrdila je.

Poručila je da proširenje projekata zapošljavanja i usmjeravanje na zapošljavanje djece poginulih branitelja i onih koji se vode nestalima, te djece koja su ostala bez oba roditelja, treba biti u zadaći svake slijedeće Vlade.

Stranka umirovljenika na parlamentarne izbore 11.  rujna izlazi samostalno s kandidatima u I. II. III. IV. V, VI. VII. i VIII. izbornoj jedinici. U III. izbornoj jedinici stranka izlazi na zajedničkoj listi sa Zagorskom strankom, a u IX. i X. s Nezavisnom listom Stipe Petrine i njegovim suradnicima.