Počela javna rasprava - U mirovinu sa 67 najranije od 2038.
Do kraja 2030. godine pravo na starosnu imovinu imat će osiguranik kada navrši 65 godina života i ima najmanje 15 godina staža. Nakon toga započet će postupno povećanje dobne granice za umirovljenje na 67 godina
ZAGREB Ministarstvo rada i mirovinskog sustava do 18. listopada provodi javnu raspravu o nacrtu prijedloga zakona o mirovinskom osiguranju. Do kraja 2030. godine, kada se zaokružuje prijelazno razdoblje izjednačavanja uvjeta za umirovljenje žena i muškaraca, pravo na starosnu imovinu kao i do sada imat će osiguranik kada navrši 65 godina života i ima najmanje 15 godina mirovinskog staža. Nakon toga započet će postupno povećanje dobne granice za umirovljenje na 67 godina. Kada kreće, u zakonskom prijedlogu nije navedeno, no dobna granica postupno će se povećavati kroz sedmogodišnji period. To znači, da ćemo u mirovinu odlaziti sa 67 godina života najranije od 2038. godine, ako postupno podizanje dobi za umirovljenje krene 2031. godine.
Razrada staža
Kao što se iz resornog ministarstva najavljivalo, radnici koji u mirovinu odlaze sa 41 godinom staža i 60 godina života neće biti kažnjavani, odnosno ostvarit će pravo na starosnu mirovinu. Ranije umirovljenje i dalje će se penalizirati, ali iznos »kazne« s godinama života pada. Primjerice, prema sadašnjem zakonu radniku koji ima do 36 godina staža polazni faktor za određivanje prijevremene starosne mirovine umanjuje se za 0,34 posto za svaki mjesec prije navršenih 60 godina života. Ubuduće će se tako penalizirati radnik s navršenih 35 godina staža. S navršenih 37 godina staža penalizirat će se za 0,30 posto po mjesecu (do sada 0,29 psoto), s navršenih 38 godina staža za 0,25 umjesto 0,24 posto po mjesecu ranijeg umirovljena. Radnik s navršenih 39 godina staža penalizirat će se za 0,15 posto po mjesecu ranije umirovljenja umjesto sadašnjih 0,19, dok će radnik s navršenih 40 godina mirovinskog staža biti penaliziran s 0,10 umjesto 0,15 posto po mjesecu ranijeg umirovljena.
Istovremeno, osiguraniku koji prvi put stječe mirovinu nakon navršene 65. godine života i ima 35 godina mirovinskog staža, vrijednost polaznog faktora za utvrđivanje mirovine povećavat će se za 0,15 po mjesecu za svaki mjesec nakon navršenih godina života propisanih za stjecanje prava na starosnu mirovinu, a najviše za pet godina. Uvećanje polaznog faktora za 0,34 posto po mjesecu predviđa se za osiguranika koji mirovinu stječe najkon navršenih 65 godina života,a da ima 41 godinu mirovinskog staža.
Stope i prosjeci
Najavljivani promjenjivi model usklađivanja mirovina, zakonskim je prijedlogom razrađen pa će se stopa godišnjeg rasta mirovina određivati tako da se zbroji stopa promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u prethodnoj kalendarskoj godini i stopa promjene prosječne bruto plaće na državnoj razini u prethodnoj godini u odnosu na godinu koja joj prethodi.
Ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa manji od 45 posto, stopa godišnjeg rasta mirovina određuje se tako da se zbroji 30 posto stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 70 posto stope promjene prosječne plaće. Odnosno, ako je udio stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena u zbroju stopa u rasponu od 45 do 55 posto, stopa godišnjeg rasta mirovina bit će 50:50. A ako udio potrošačkih cijena u zbroju stopa bude veći od 55 posto stopa godišnjeg rasta mirovina određuje se tako da se zbroji 70 posto stope promjene prosječnog indeksa potrošačkih cijena i 30 posto stope promjene prosječne plaće.
Kako se zakonom razdvajaju mirovnie iz rada od svih povlaštenih mirovina, uvodi se drugačije usklađivanje za sve mirovine po posebnim propisima. Već je najavljeno da će one biti usklađivane ako je realni rast BDP-a u svakom od tri prethodna uzastopna tromjesječja« najmanje dva posto u odnosu na isto tromjesječje na godišnjoj razini. No, drugi uvjet je da je deficit proračuna manji od tri posto. Minimalna mirovina zamijenit će sadašnju najnižu mirovinu. Predviđa se drugačija formula za njen izračun, a prema najavama ona bi trebala biti oko tri posto viša od najniže mirovine.
