Kada je riječ o svim statistikama koje se vezuju uz gospodarstvo i financije, naša mala Hrvatska za velike političare uglavnom je posljednja na skoro svim europskim listama. No, kada je riječ o apsurdima i nelogičnostima, tu je Lijepa naša na samome vrhu.Slična je situacija sa brojem županija jer Hrvatska broji njih čak 21.Uoči svakih izbora vruća tema postaneukidanje te reduciranje broja istih,ali po običajima hrvatske politike ono o čemu se govorilo prije izbora, već nakon njih padne u drugi plan te se tako vrtimo u krug. I ovih se dana veoma intenzivno progovara o županijama pa čak i pozamašnim primanjima župana.

Nedavno je tako u organizaciji Instituta za javne financije održan okrugli stol Fiskalni polažaj županija, a prema rezultatima istraživanja koje je proveo spomenuti Institut svega su četiri od ukupno 21 županije neto uplatitelji. Ostalih 17 županija neto su primatelji iz proračuna opće države.Ipak, istaknuto je da je za uspostavu učinkovitijeg sustava regionalne vlasti nije nužno smanjenje broja županija te preustroj većjača fiskalna decentralizacija,koja bi pak dugoročno trebala omogućiti održivi razvoj. Očekivano, stav je to iz Hrvatske zajednice županija, a o tom stavu očitovao se i Ivica Bošnjak predsjednik Radne skupine za financije i proračun pri Hrvatskoj zajednici županija. Po njemu nije problem u broju županija, gradova i općina već logično u njihovom funkcioniranju.
"Županije su od 2002. do danas bitno unaprijedile svoje mogućnosti bolje apsorpcije fiskalne decentralizacije, većina njih je uvela riznice u svoje proračune, stvorila preduvjete za povlačenje sredstava EU fondova i općenito ojačala svoje kapacitete", poručio je Bošnjak osvrćući se na još jednu vruću temu - broj zaposlenih u županijama.Kako je kazao, samo FINA ima više zaposlenih nego sve županije skupa.

S njegovom tezom da županije nije potrebno ukinuti suglasna je iHDZ-ova gradonačelnica Knina Josipa Rimac koja je ujedno potpredsjednica Udruge gradova koja također ističe nužnost funkcionalne i fiskalne decentralizacije."Smatram da županije ne treba ukidati, ali treba promijeniti zakonsku regulativu koja će županijama promijeniti ovlasti, vratiti im poslove koje su nekad radile i dati im nove poslove. Kada bi se županijama vratile ovlasti za izdavanje građevinskih dozvola, upravljanje pomorskim dobrom i prihodi od tih i drugih aktivnosti sigurno se danas ne bi postavljalo pitanje trebamo li zadržati županije", rekla je gradonačelnica Rimac.

Brojke kao pokazatelj

Dok političari te predstavnici lokalnih uprava progovaraju o učinkovitosti i potrebi za istom, brojke na žalost upućuju na nešto posve drugačije. Naime,u hrvatskim županijama zaposleno je oko dvije tisuće ljudi, a za plaće djelatnika izdvaja se na godišnjoj razini preko 600 milijuna kuna. Za svakog zaposlenika u županijama godišnje se troši preko 300 tisuća kuna, a mjesečno taj trošak iznosi oko 30 tisuća kuna. Jasno, nemaju svi djelatnici u županijama visoke prihode.One najveće posjeduju, a tko drugi do li sami župani te njihovi najbliži suradnici. Živi primjeri svjedoče da je tome uistinu tako. Možda vam imena hrvatskih župana nisu pretjerano poznata, ali valja ih znati jer njihove plaće isplaćuju se iz vaših džepova. Primjera radi, malo tko u Lijepoj našoj zna tko jeGoran Pauk. No, riječ je ošibensko-kninskom županuiz HDZ-ovih redova, čija plaća iznosi oko28.900 kuna bruto. Jednako tako, plaćaStjepana Kožića zagrebačkog župana iz HSS-ovih redovaiznosi oko35.500 kuna bruto.

Vukovarsko-srijemski župan Božo Galićna račun svakoga mjeseca prima oko28.300 kuna,dok njegov kolega izzadarske županije Stipe Zrilićdobiva oko28.400 kuna.Nimalo skromna primanja nisu niti ona koja na račun dobivaHNS-ov varaždinski župan Predrag Štromar,on se mjesečno mora zadovoljiti s plaćom u iznosu od oko31.400 kuna.Ivirovitičko-podravski župan Tomislav Tolušićna račun svaki mjesec dobiva nešto više od30.000 kuna bruto.Tu je isplitsko-dalmatinski župan Zlatko Ževrnjačija je plaća oko28.500 kuna.Nedavno izabranisisački župan Ivo Žinićna račun prima oko30-tak tisuća kuna.Nadalje, glasniprimorsko-goranski župansveprisutni SDP-ovacZlatko Komadinavjetar u leđa svakoga mjeseca dobiva zbog potpore ili ti ga plaće koja iznosi oko31.800 kuna.

Alojz Tomašević, požeško-slavonski županprima plaću u iznosu od oko31.300 kuna,a njegov kolegaVladimir Šišljagić župan osječko-baranjskiplaćen je sa oko26 tisuća kuna.

Međimurski županMatija Posavecprima plaću u iznosu od oko23 tisuće kuna, a ličko-senjski župan Milan Kolićna račun dobiva oko32 tisuće kuna.Krapinsko-zagorski župan Željko Kolarsvaki mjesec dobiva oko27.200 kuna,dokDarko Koren župan koprivničko-križevački županprima oko33.500 kuna. Ivan Vučić, samozatajni karlovački županplaćen je sa oko33.800 kuna. Nikola Dobroslavić koji upravlja dubrovačko-neretvanskom županijomsvaki mjesec prima plaću od oko34.600 kuna, a bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajsmjesečno je nagrađen sa oko35.700 kuna.Spomenuti valja ibrodsko-posavskog župana Danijela Marušićasa plaćom od oko26.900 kunate na koncu iistarskog župana Valtera Flegusa plaćom od oko27.700 kuna.Kada se tako zbroje prihodi hrvatskih župana, možda bi se opet valjalo vratiti na početak priče te konstatirati kako bi županije funkcionirale kada bi se župane plaćalo jednako kao obične smrtnike- po zaslugama.