Teret Švicarca moraju snositi banke
Šezdeset tisuća dužnika koji imaju kredite vezane uz švicarski franak, našlo se u gotovo bezizlaznoj situaciji. Rate su im porasle do neizdržive razine, a preostala glavnica, nakon više godina otplate, mnogima je veća nego na početku, kada se preračuna u kune.
Sa druge strane, situacijom u kojoj sve veći broj dužnika ne može plaćati kredite pogođene su i banke. Nenaplativi (ili teško naplativi) krediti su posljednjih godina u konstantnom porastu. Dok su 2010. godine iznosili oko 10%, sada su već na oko 17% od ukupnog iznosa plasiranih kredita.
"Loši" krediti loši su i za dužnike i za banke
Tko je kriv za takvu situaciju? Neki tvrde da su sami dužnici, jer "nisu pazili što potpisuju". Drugi tvrde da su krivci banke, jer su iskoristile neznanje klijenata i gurnule ih u tečajne špekulacije, dok treći smatraju da je kriv HNB, koji sve to skupa nije zaustavio.
Činjenica je da ova situacija ne odgovara nikome i da će sve strane morati dogovoriti prihvatljivo rješenje.
Banke su burno reagirale na "zamrzavanje" tečaja CHF na 6,39 kuna, što će ih prema procjenama koštati oko 400 milijuna kuna.
Zaprijetili su da će na kraju taj teret zbog navodne protuzakonitosti odluke snositi porezni obveznici. No, čini se da je njihov čvrsti stav ipak samo zauzimanje pozicije za daljnje pregovore.
Da i Vlada ide u smjeru podjele odgovornosti pokazuje izjava ministra financija Borisa Lalovca koji je upozorio da se radi i o problemu banaka a ne samo dužnika.
Tko je kriv za takvu situaciju? Neki tvrde da su sami dužnici, jer "nisu pazili što potpisuju". Drugi tvrde da su krivci banke, jer su iskoristile neznanje klijenata i gurnule ih u tečajne špekulacije, dok treći smatraju da je kriv HNB, koji sve to skupa nije zaustavio.
Činjenica je da ova situacija ne odgovara nikome i da će sve strane morati dogovoriti prihvatljivo rješenje.
Banke su burno reagirale na "zamrzavanje" tečaja CHF na 6,39 kuna, što će ih prema procjenama koštati oko 400 milijuna kuna.
Zaprijetili su da će na kraju taj teret zbog navodne protuzakonitosti odluke snositi porezni obveznici. No, čini se da je njihov čvrsti stav ipak samo zauzimanje pozicije za daljnje pregovore.
Da i Vlada ide u smjeru podjele odgovornosti pokazuje izjava ministra financija Borisa Lalovca koji je upozorio da se radi i o problemu banaka a ne samo dužnika.
"Ovo je i problem banaka. Da nismo zamrznuli tečaj, pitanje je koliki bi bio udio nenaplativih kredita... financijske institucije mogu podnijeti taj teret od 400 milijuna kuna, to je 10 posto njihove nekadašnje dobiti", izjavio je ministar financija.
Mogu li banke u Hrvatskoj podnijeti dio financijskog tereta rješavanja problema švicarskog franka? Najveće banke u Hrvatskoj, za razliku od mnogih zapadnoj Europi ili SAD-u, dobro su prošle kroz posljednju globalnu krizu.
Banke su, ukupno gledano, tijekom krize poslovale pozitivno. Samo u razdoblju od 2009. do 2011. ostvarivale su bruto dobit preko 4 milijarde kuna, da bi ona tek 2013. potonula na 726 milijuna. Prema podacima za prvih devet mjeseci 2014. bruto dobit banaka je 1,9 milijardi kuna.
Porezni obveznici na sanaciju banaka potrošili milijarde
Iako mnogi danas napadaju dužnike, jer se boje da će kao porezni obveznici možda morati plaćati tuđe greške (kredite), činjenica je da su i prije "slučaja franak" banke obilno koristile pomoć države, kada god su se našle u problemima zbog svojih loših plasmana. I to čak tri puta do sada.
Očito je da u hrvatskom bankarskom sustavu ili radu regulatora, postoji nekakav trajni problem.
Hrvatski porezni obveznici na sanaciju banaka potrošili su milijarde.
Prema radu Ljubinka Jankova pod naslovom "Problemi banaka: uzroci, načini rješavanja i posljedice", ukupni troškovi sanacije banaka u razdoblju od 1991. do 1998. godine mogu se procijeniti na 31% godišnjeg BDP-a, čime je Hrvatska u skupini zemalja sa najvišim troškovima sanacije banaka.
Mogu li banke u Hrvatskoj podnijeti dio financijskog tereta rješavanja problema švicarskog franka? Najveće banke u Hrvatskoj, za razliku od mnogih zapadnoj Europi ili SAD-u, dobro su prošle kroz posljednju globalnu krizu.
Banke su, ukupno gledano, tijekom krize poslovale pozitivno. Samo u razdoblju od 2009. do 2011. ostvarivale su bruto dobit preko 4 milijarde kuna, da bi ona tek 2013. potonula na 726 milijuna. Prema podacima za prvih devet mjeseci 2014. bruto dobit banaka je 1,9 milijardi kuna.
Porezni obveznici na sanaciju banaka potrošili milijarde
Iako mnogi danas napadaju dužnike, jer se boje da će kao porezni obveznici možda morati plaćati tuđe greške (kredite), činjenica je da su i prije "slučaja franak" banke obilno koristile pomoć države, kada god su se našle u problemima zbog svojih loših plasmana. I to čak tri puta do sada.
Očito je da u hrvatskom bankarskom sustavu ili radu regulatora, postoji nekakav trajni problem.
Hrvatski porezni obveznici na sanaciju banaka potrošili su milijarde.
Prema radu Ljubinka Jankova pod naslovom "Problemi banaka: uzroci, načini rješavanja i posljedice", ukupni troškovi sanacije banaka u razdoblju od 1991. do 1998. godine mogu se procijeniti na 31% godišnjeg BDP-a, čime je Hrvatska u skupini zemalja sa najvišim troškovima sanacije banaka.
Taj trošak nastao je u tri navrata. Krajem 1991. država je izdala obveznice za sanaciju banaka u iznosu od 22,6% BDP-a. U razdoblju od 1993. do 1996. izdane su razne obveznice za plaćanje kamata i refinanciranje obveznica za staru deviznu štednju u iznosu od 1,2 posto BDP-a.
Nakon toga, 1996. izdane su obveznice za sanaciju Riječke, Splitske i Privredne banke Zagreb u iznosu od 6,1% BDP-a, a nakon toga slijedi sanacija Dubrovačke banke u iznosu od 0,8% BDP-a.
Zanimljivo je i da su troškovi sanacije banaka 90-ih bili i glavna komponenta javnog duga, pa je tako 1998. godine 50% javnog duga otpadalo na dug stvoren zbog sanacije banaka.