Brončana medalja slovenskim umirovljenicima

Na drugim prijevremenim parlamentarnim izborima Demokratska stranka umirovljenika Slovenije udvostručila je broj mandata i zauzela treću poziciju u parlamentu. Čestitamo!

Brončana medalja na proteklim je izborima velik uspjeh za DeSUS – naglasio je predsjednik Demokratske stranke umirovljenika Slovenije Karl Erjavec, zahvaljujući biračicama i biračima. S razlogom jer, jedina umirovljenička opcija na ovogodišnjim je prijevremenim izborima osvojila 10 mandata u parlamentu, dvostruko više nego na prošlim prijevremenim izborima 2011. godine, postavši treća stranka po broju mandata. DeSUS je već objavio na službenim stranicama da je spreman sudjelovati u budućem sazivu Vlade, čiji će mandatar očigledno biti dr. Miro Cerar, veliko iznenađenje na slovenskoj političkoj sceni, uz najavu slijedećeg stranačkog programa: očuvanje socijalne države, javnog zdravstva i školstva; povrat regresa svim umirovljenicima; usklađivanje mirovina s plaćama prema gospodarskom rastu.

Kakve pouke možemo izvući iz slovenskog primjera? Komentari u hrvatskim medijima već su se zahuktali – kod nas se ne može dogoditi Cerar, Doista, ne možemo zamisliti tko bi to u Hrvatskoj u nekoliko tjedana okupio stranku s dovoljno uglednih intelektualaca i stekao povjerenje tolikog broja birača da postane mandatar nove Vlade. U Hrvatskoj, međutim, velik broj birača (onih koji izlaze na izbore) još uvijek voli snažne političke konglomerate, velike koalicije u kojima ima za svakog ponešto.One poput nasmijanih trgovaca u velikim prodajnim centrima raširenih ruku dočekuju razočarane glasače, željne kažnjavanja aktualne vlasti. Ostali, pak, toliko cijene svoj glas da ga ne daju nikome.

Umirovljeničkim političkim opcijama u Hrvatskoj (ukupno 17 stranaka) slovenski je primjer podsjetnik minutu do dvanaest da je vrijeme za usklađivanje stranačkih programa, političkih stavova i uvjerenja (ega, nerealnih želja...) i udruživanje u političku snagu koja može stvoriti pregovarački potencijal za aktivno i učinkovito sudjelovanje u vlasti. Potencijal kojim se možemo bez ustezanja obratiti nominalnom biračkom tijelu od 1,2 milijuna glasača. Iako je izlaznost na prijevremenim slovenskim izborima bila malo veća od 50 posto, birači su hrabro odlučili te, uz manje iznimke, svojim glasovima bukvalno preokrenuli odnos političkih snaga u svojoj zemlji.



Bez promjena Ustava, izbornog modela, tzv. razmjernog sustava koji stvara nerazmjerno predstavljanje u Saboru i unutarnje demokratizacije političkih stranaka, Hrvatska je osuđena na periodičnu bipolarnu razmjenu vlasti, što neće biti lako promijeniti. Ostaje nam, dakle, u postojećim okolnostima jedino udruživanje, u što većem broju, bez iluzija da će rezultati biti vidljivi odmah ili u kratkom roku. Konačno, najopasnija je iluzija da svi mi zastupamo interese umirovljenika ili imamo slične ciljeve. Da, ali na 17 različitih načina.