Sedam paklenih godina čeka mirovinski sustav - tek od 2020. broj umirovljenika će padati

Ne pokrene li se u Hrvatskoj zapošljavanje i ne počnu otvarati nova radna mjesta, a nelikvidnost i otpuštanja radnika bitnije ne smanje, osim egzistencijalne ugroženosti i nesigurne budućnosti za mlade naraštaje, posljedice bi mogle biti dramatičan i posve neizvjestan omjer radnika i umirovljenika koji je već dugo godina nepovoljan, upozoravaju stručnjaci. Iako je ovih dana Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje objavio podatak prema kojemu je prvi put u zadnjih deset godina smanjen broj penzionera, što je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić pojasnio zaustavljanjem odlazaka u prijevremenu mirovinu te smanjenim brojem odlazaka u mirovinu braniteljske populacije, omjer osiguranika, dakle onih koji trenutačno rade, i umirovljenika i dalje je najnepovoljniji u zadnjih deset godina.

Trenutačno je u evidenciji HZMO 1.493.079 osiguranika i 1.214.491 umirovljenik, što znači da na jednog umirovljenika dolazi samo 1,23 osiguranika. To je lošije nego 2002. godine, kada je taj omjer bio 1:1,37. No, još poraznije zvuči podatak da smo već danas probili gotovo sve moguće projekcije i prognoze demografa i ekonomista: primjerice, demograf zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta prof. dr. Anđelko Akrap 2006. godine je objavio rad „Aktivni osiguranici i umirovljenici u Hrvatskoj – očekivani trendovi do 2031. godine“, u kojemu je projicirao kretanje umirovljenika do te godine na temelju dobne strukture umirovljenika sa stanjem 2001. godine i postavljenih hipoteza o budućem priljevu među korisnike mirovina.