Sedam paklenih godina čeka mirovinski sustav - tek od 2020. broj umirovljenika će padati
Ne pokrene li se u Hrvatskoj zapošljavanje i ne počnu otvarati nova
radna mjesta, a nelikvidnost i otpuštanja radnika bitnije ne smanje,
osim egzistencijalne ugroženosti i nesigurne budućnosti za mlade
naraštaje, posljedice bi mogle biti dramatičan i posve neizvjestan omjer
radnika i umirovljenika koji je već dugo godina nepovoljan, upozoravaju
stručnjaci. Iako je ovih dana Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
objavio podatak prema kojemu je prvi put u zadnjih deset godina smanjen
broj penzionera, što je ministar rada i mirovinskog sustava Mirando
Mrsić pojasnio zaustavljanjem odlazaka u prijevremenu mirovinu te
smanjenim brojem odlazaka u mirovinu braniteljske populacije, omjer
osiguranika, dakle onih koji trenutačno rade, i umirovljenika i dalje je
najnepovoljniji u zadnjih deset godina.
Trenutačno je u evidenciji HZMO 1.493.079 osiguranika i 1.214.491
umirovljenik, što znači da na jednog umirovljenika dolazi samo 1,23
osiguranika. To je lošije nego 2002. godine, kada je taj omjer bio
1:1,37. No, još poraznije zvuči podatak da smo već danas probili gotovo
sve moguće projekcije i prognoze demografa i ekonomista: primjerice,
demograf zagrebačkoga Ekonomskog fakulteta prof. dr. Anđelko Akrap 2006.
godine je objavio rad „Aktivni osiguranici i umirovljenici u Hrvatskoj –
očekivani trendovi do 2031. godine“, u kojemu je projicirao kretanje
umirovljenika do te godine na temelju dobne strukture umirovljenika sa
stanjem 2001. godine i postavljenih hipoteza o budućem priljevu među
korisnike mirovina.