Piše Antonio Mandir: Da bi ostvarili gospodarski rast od najavljenih četiri posto do 2014., nužno je zaposlenost povećati najmanje 1 posto, a u Hrvatskoj je danas zaposleno oko 1,5 milijuna ljudi

U Europi, prvo tromjesečje u minusu zaključili su samo Grčka, Portugal i Hrvatska, kaže ekonomist Ljubo Jurčić

Da bi BDP podigla 4 posto, što je zacrtano vladinim smjernicama ekonomske politike 2012. – 2014., Hrvatska bi ukupne prihode trebala povećati za više od 30 milijardi kuna i otvoriti najmanje 15.000 novih radnih mjesta! Izračunali su to ekonomski analitičari koji smjernice smatraju samo popisom lijepih želja, a nikako dokumentom utemeljenim na stvarnom gospodarskom stanju.

Politička promocija

– Da bi Hrvatska BDP digla 4 posto, nužno je povećati ukupne prihode više od 30 milijardi kuna, odnosno trebalo bi otvoriti, primjerice, deset novih Podravki, koja godišnje ostvari 3,5 milijardi kuna prometa – usporedio je ekonomist Ljubo Jurčić.

Također, da bi se ostvario rast od četiri posto, nužno je zaposlenost povećati najmanje jedan posto, smatra Jurčić, a to u hrvatskom slučaju znači 15.000 novih radnih mjesta.

– Te su smjernice standardni administrativno-politički dokument koji služi za političku promociju i ulijevanje optimizma građanima. Uz ovakvu gospodarsku politiku hrvatski BDP svake će godine biti na razini od 0 do jedan posto, ovisno o prirodnim uvjetima. Stalno ćemo se vrtjeti u tom intervalu i biti sretni ne padnemo li ispod nule – pesimističan je Jurčić, koji ističe da su u Europi prvo tromjesečje u minusu zaključili samo Grčka, Portugal i Hrvatska.

Hrvatska ima goleme potencijale za rast, ali je nužan potpuni zaokret u ekonomskoj politici.

Moguće je zaposliti 50.000 ljudi

– Hrvatska ne iskorištava ni pola svojih potencijala. Imamo resurse: zemlju, drvo, energiju, ljude... Samo u postojećim tvrtkama možemo zaposliti 50.000 ljudi u tekstilnoj, drvnoj, metalnoj, elektro i kemijskoj industriji. Trebamo stvarati novi model ekonomije zasnovan na domaćoj proizvodnji, zapošljavanju i izvozu, a ne kao do sada na uzimanju kredita, potrošnji i uvozu. Hrvatska treba s dosadašnje pasivne prijeći na aktivnu ekonomsku politiku – kazao je Jurčić.

U Smjernicama se naglašava važnost promjene uloge države u domaćem gospodarstvu, ističe glavni ekonomist Splitske banke Zdeslav Šantić, što je ključno za ostvarivanje novog modela gospodarskog rasta te uklanjanje postojećih strukturnih problema. Također, naglašen je nepovoljan utjecaj države na financijska tržišta te cijenu zaduživanja svih domaćih sektora. Međutim, Šantić nije baš siguran da će Hrvatska za svaki uloženi euro povući tri eura iz EU, što je ključni argument optimizma premijerke Jadranke Kosor.

– Kada govorimo o korištenju sredstava iz fondova EU, iskustva većine drugih zemalja pokazuju da treba biti oprezan, pogotovu nakon što dođe do decentralizacije procesa ugovaranja. Tako bi i krajnji efekt ulaganja financiranih iz fondova EU mogao biti skromniji od trenutačnih očekivanja, pogotovu imamo li u vidu kašnjenje u pripremi projekata te jačanje administrativnih kapaciteta na lokalnoj razini – upozorio je Šantić.

Modernizacija

Za gospodarstvo će u srednjoročnom razdoblju ključno biti ulaganje privatnog sektora, pogotovu u tehnološku modernizaciju, za što treba napraviti izmjene u poreznom sustavu i državnim subvencijama.

– Procjene ukazuju na rast BDP-a približno sličnom dinamikom. Međutim, takav rast bit će prije svega posljedica jednokratnog pozitivnog utjecaja pristupanja Hrvatske EU te niske razine gospodarske aktivnosti nakon 2009. Stoga je krajnje upitno može li se takva dinamika rasta gospodarstva zadržati i idućih godina – kazao je Šantić.

Da bi BDP rastao četiri posto nužno je ubrzati provođenje reformi (fiskalna konsolidacija, državne subvencije, reforma poreznog sustava i tržišta rada, uklanjanje barijera na razini središnje i lokalne države).

– Problem našeg gospodarstva nije razina nezaposlenosti, već niska stopa zaposlenosti i mogućnost nedostatka radne snage u budućnosti, zbog loših demografskih trendova i niske stope aktivnosti. Jednokratni rast BDP-a od četiri posto ne osigurava značajnije poboljšanje trendova na tržištu rada, pogotovu kada govorimo o rastu zapošljavanja – kazao je Zdeslav Šantić.