Pitanjem treba li država poticati rad umirovljenika je u četvrtak Petar Vlahov u vijestima HRT-a otvorio razgovor s Vesnom Horvat, članicom Predsjedništva Stranke umirovljenika (SU) i pravnom zastupnicom SU-a  Katjom Jajaš o zahtjevu Stranke umirovljenika o provjeri ustavnosti Zakona o mirovinskom osiguranju, u dijelu koji se odnosi na rad iz mirovine.

Horvat i Jajaš najavile da će od Ustavnog suda tražiti da se odgodi primjena sporne odrede o uskraćivanju pola mirovine onima koji rade više od pola radnog vremena, kako ne bi nastala nepopravljiva šteta. Odgoda bi trajala sve do konačnog rješenja Ustavnog suda o ustavnosti odredbe. 

Nazvao je Vlahov u uvodu odvjetnicu Jajaš „stručnjakinjom za Ustavni sud“, jer je  u svojoj karijeri na Ustavnom sudu dobila jedan predmet, za prava poljoprivrednika.

Zahtjev za ocjenu ustavnosti odnosio se na Zakona o poljoprivredi, jer poljoprivrednici kod stjecanja prava na poticaje nisu imali pravo na žalbu, nego su imali pravo samo na prigovor, i to istoj toj Agencija za plaćanja u poljoprivredi.

Govoreći o današnjoj temi Horvat je pojasnila da od ove godine, od prvog siječnja umirovljenici imaju pravo raditi više od pola radnog vremena, 8 sati, ali uz primanje samo pola mirovine. Za sada se uskraćivanje pola mirovine odnosi na nekoliko mjeseci, međutim, pitanje je koliko će trajati taj postupak i neće li se kroz neko vrijeme generirati veći problem, veći broj tužbi umirovljenika prema državi za nadoknade, usvoji li Ustavni sud prigovor Stranke umirovljenika na ustavnost sporne odredbe.

„Ja ne bih više o tom pravnom dijelu rekla ni riječi, samo hoću reći da je nepravedno i duboko moralno upitno dovoditi umirovljenike u situaciju da moraju raditi i onda im oduzimati pola mirovine, ako rade i uopće nađu posao. U Hrvatska raste broj zaposlenih, oko 40 tisuća je ovo ljeto umirovljenika radilo, a samo dvije tisuće njih na puno radno vrijeme. Odnosno, samo dvije tisuće njih je prikazalo da radi puno radno vrijeme, iako, bit ću dovoljno hrabra da kažem da je to nerealno i da iza toga sigurno stoji puno više i da se razlika plaća ispod stola“, rekla je Horvat i ustvrdila da to ništa dobrog ne donosit baš nikome.

Na pitanje urednika Vlahova nije li to uzimanje zarađenog od tisuća ljudi koji su otišli u mirovinu, pa onda moraju raditi za preživjeti, Jajaš je odgovorila da ju je upravo zato Stranka umirovljenika angažirala i to prošle godine, prije nego li je sporna odredba ZOMO-a stupila na snagu, da se na nju uloži Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu ustavnosti.

„Ono što u konkretnom slučaju ovdje osporavamo je upravo činjenica da je mirovina pravo, to je vlasničko pravo i po Ustavu Republike Hrvatske i po Konvenciji o temeljnim ljudskim pravima i slobodama. Decidirano se navodi da je vlasništvo neotuđivo. Umirovljenici su stekli mirovinu, to je dohodak, ali ono se prema praksi Europskog suda za ljudska prava smatra vlasništvom, a vlasništvo je neotuđivo. E sad, problem nastaje što umirovljenik ima pravo raditi 8 sati, ali mu se tada oduzima pola njegove mirovine, njegovo vlasništvo“ kaže Jajaš.

Postavlja dalje i pitanje principa, da nije niti logično da se umirovljenik demotivira da radi više i da time preko poslodavca više puni državni proračunom.

Vlahov je kroz šalu uzimanje pola zarađene mirovine nazvao „kao dvostruko oporezivanje“, a Jajaš je odgovorila  da ne baš u tom smislu, ali da tako na neki način proizlazi, jer država u slučaju više rada umirovljenika ne da nema nikakav gubitak, već samo dobiva po svakom umirovljeniku, jer se za njihov dulji rad  plaćaju veći doprinosi i porezi. „Uz ovakvo rješenje umirovljenici rade samo 4 sata i tu imamo možebitnu situaciju sive zone u kojoj neko radi  8 sati, prijavljen je da radi samo 4 sata“, rekla je Jajaš i upitala „tko to nadzire“.

Horvat je naglasila da to sad već traje 10 mjeseci, od kada se smije raditi više od pola radnog vremena, imaju pravo raditi 8 sati dnevno, ali im se uskraćuje pola mirovine.

Na daljnje pitanje zašto umirovljenici rade, može li se, sad danas, od 600 eura mirovine normalno živjeti, u nekom prosjeku, a da se čovjek ponovno ne mora vratiti na tržište rada, ili mu je opcija da ovisi o djeci ili da prosi, Horvat je odgovorila, kako je rekla, nemilosrdnim brojkama.

„Potrošačka košarica iz rujna govori da je za standardne potrebe samca potrebno 330 eura, odnosno 250, ako se računaju temeljne potrebe, samo 51 artikl. To su samo hrana i higijenske potrepštine. Bez režija, bez ičega drugog. Za četveročlanu obitelj to je 734 eura. Dakle ako govorimo o prosječnim mirovinama, koje iznose 660 eura, onda je jasno da  umirovljenici, ako ikako mogu, idu na tržište rada, vraćaju se, jer jednostavno moraju.

Stvarno, u slučaju da država izgubi ovaj spor, kakve bi mogle biti štete za sve nas, upitao je Vlahov, a Jajaš spremno odgovorila da je (u dogovoru sa Strankom umirovljenika) upravo zato pripremila novi korak, predložit će se Ustavnom sudu da se privremeno, do konačnog rješenja, obustavi primjena spornog članka, da ne bi nastala nepopravljiva šteta.

„U konkretnom slučaju Ustavni sud može donijeti odluku na dva načina, da Ministarstvo utvrđuje visinu i naknadu štete ili, kao što je to već bilo u jednom slučaju, da Ustavni sud odluči da nema retroaktivne primjene ZOMO-a. S obzirom da je prošlo više od godinu dana i s obzirom na informacije koje smo mi zatražili, Ustavni sud nas je obavijestio da su zatražili „očitovanja„ od nadležnih tijela, kako vladinog Ureda za zakonodavstvo, nadležnog ministarstva i drugih pravnih stručnjaka, mi s  obzirom na činjenicu da do sada još uvijek nije donesena odluka, tražimo od Ustavnog suda da se privremeno odgodi, obustavi  primjena te odrede, sve do konačnog rješenja, kako ne bi nastala nepopravljiva šteta.

Urednika Vlahova također je zanimalo mišljenje Vesne Horvat kako to unatoč činjenici da su se mirovine unazad deset godina udvostručile, a da umirovljenici i dalje teško žive. Horvat je izjavila da Hrvatska nije dobro ustrojila kupovnu moć i mirovine, odnosno mirovine ne prate kupovnu moć, idu na 40 i nešto sitno posto prema prosječnim plaćama, umjesto 60 posto, što su nekakvi europski standardi udjela mirovina u dohodcima. To uvijek ponovno govorimo i zaista ne znam kako ne uspijemo komunicirati da je Hrvatska među tri najsiromašnije zemlje. Ja bih jako rado rekla jedan dokaz tome. Mi imamo energetsko siromaštvo. Meni je ministar Bačić rekao jednom u Ličkom Osiku prije tri godine, da šta znači energetsko siromaštvo. To kod nas još uopće nije definirano. Rekao je da je 10 posto, ako nekome režije čine (čak) deset posto primanja. Recite mi molim vas, tko ima 600 ili 700 eura mirovine, da li njegove režije koštaju samo 60 ili 70 eura?

Katja Jajaš je za kraj upozorila da u praksi Europskog suda za ljudska prava postoji presedan, da je u korist umirovljenika presuđeno u slučaju zadiranja države u pravo na mirovinu, te da doista postoje mnoge presude Evropskog suda za ljudska prava koje kažu da mirovina znači vlasništvo, a vlasništvo je doista neotuđivo.

Emisija je završila riječima obećanja urednika Vlahova da će se kroz Studio 4 o ovoj temi još govoriti.