Hrt je na svom portalu s tiskovne konferencije Stranke umirovljenika izvijestio ovako (klik na link).

Stranka umirovljenika (SU), Udruge Hrvatski savez stanara – građana EU iz Zagreba i Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada iz Rijeke su u srijedu na tiskovnoj konferenciji predstavili glavne točke pritužbe Odboru ministara Vijeća Europe o problematici hrvatskih zaštićenih najmoprimaca ([email protected]).

Izvješće s pritužbama argumentira da je „Zakona o načinu izvršenja presude Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske“ neustavan, da narušava vladavinu prava, te da krši ljudska prava i temeljne slobode.

Predsjednik Stranke umirovljenika (SU) Lazar Grujić je u svom uvodnom obraćanju podsjetio da je Pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter na nedavnom okruglom stolu Kluba zastupnika Možemo! u Hrvatskom saboru ustvrdila da Pravobraniteljstvo „nema alata da bi zaštitilo prava zaštićenih najmoprimaca“, štoviše da Ministarstvo graditeljstva ni Pravobraniteljstvu uopće ne odgovara na njihove upite, a da su se „zaštićeni najmoprimci, ne svojom krivnjom, našli u privatnim stanovima“.

Zbog toga, kao i zbog činjenice da se dio ustavnih sudaca izjasnio da je Zakon Statileo „neprovediv“, SU, rekao je Grujić, daje potporu udrugama zaštićenih najmoprimaca ovakvim tiskovnim konferencijama.

Odvjetnica u miru Danica Mirković Vejvoda, zaštićena najmoprimkinja koja zastupa riječku udrugu stanara, izjavila je da je „nevjerojatno da se zanemario Zakon o stanarskim odnosima iz 1974. godine po kojem su sva stanarska prava bila izjednačena“, te da „brisanje naših stanarskih prava ima istu težinu kao da neko ministarstvo objavi da se više ne prizna dio brakova sklopljenih u Jugoslaviji (!)“.

Upućivanjem prigovora na Zakon Statileo se upravo načelo legitimnih očekivanja, kao jedno od temeljnih načela prava Europske unije, želi problematizirati i raspraviti na Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, koja će se u prosincu održati na temu „Grupe Statileo“.

- Cilj nam je upozoriti da taj Zakon nije sukladan ni našim zakonima ni međunarodnim konvencijama, da ozbiljno narušava vladavinu prava, da je diskriminatoran i da se njime krše ljudska prava i pravo na dom, a sve je potkrepljeno ranijim presudama, rekla je Mirković Vejvoda.

Naglasila je dalje da postoje legalni mehanizmi da se ublaže loši učinci nepravednog Zakona Statileo, a to su odgoda primjene i smanjenje najma na vrijednosti prije Zakona, te je ustvrdila da je „zakon velika manipulacija u interesu nekretninaca i moćnika i da ministar Bačić prikazuje ovu problematiku kao da je ESLJP prisilio Hrvatsku na izradu upravo ovakvog zakona, a nije“.

- Tom je presudom bilo samo naloženo državi da nadoknadi vlasniku razliku između zaštićenog najma i tržnog najma. To je obvezujući dio presude. Nigdje se ne nalaže državi da problem nositelja stanarskih prava riješi našim iseljavanjem, rekla je i naglasila dalje da postoje druge presude ESLJP-a kojima je presuđeno da se vlasnicima ne daju u posjed stanovi na kojima postoji stanarsko pravo, nego da stanari ostaju u stanu, s tim da se vlasnicima plaća naknada za oduzetu nekretninu. Takvu presudu je donio i naš Ustavni sud“.

Vesna Horvat, glasnogovornica Stranke umirovljenika, pojasnila je za kraj da je nadzor nad izvršenjem presuda i uvjeta prijateljskih rješenja povjeren Odboru ministara Vijeća Europe koji razmatra jesu li mjere izvršenja koje je država odabrala prikladne i provode li se uredno. Odbor ministara donosi završnu rezoluciju kojom zatvara razmatranje predmeta, ali tek kada utvrdi da je država poduzela sve potrebne mjere kojima se u najvećoj mogućoj mjeri otklanjaju negativne posljedice zakona.

Gordana Vojković, predsjednica Udruge Hrvatski savez stanara – građana EU, pojasnila je da su dokumentirano predočeno Odboru ministara Vijeća Europe - da Zakon Statileo ne pruža nikakva jamstva zaštićenim najmoprimcima da će biti u potpunosti proveden, svakako ne da će biti proveden u nekom razumnom roku. Posebno je sprna mjera Zakona da se prvo zaštićeni najmoprimci isele u unajamljene stanove, koje će im država subvencionira, da će se potom preseliti u državni stan kad se on sagradi i da će taj stan moći povoljno otkupiti.

- Mi na čekanje, a prekupci u posjed naših stanova. Čak i ustavni suci u izdvojenom mišljenu pišu da ta mjera „nije sposobna ostvariti svoj temeljni cilj osiguranja ‘pravične ravnoteže’ u dijelu koji se odnosi na zaštitu interesa zaštićenih najmoprimaca, a posebice zaštitu od rizika urušavanja njihove socijalne situacije nakon Zakonom naloženog iseljenja iz njihovih domova”, rekla je Vojković.

Zakon također, citira Vojković dalje mišljenje dijela sudaca Ustavnog suda, „jednostavno ne zadovoljava načelo razmjernosti propisano člankom 16. Ustava. Zaštićeni najmoprimci u društvenim stanovima mogli su otkupiti stanove, a oni u stanovima u privatnom vlasništvu nisu stekli pravo otkupa.

- I baš je zato vrlo ozbiljno pitanje gdje su sredstva od otkupa stanova na kojima je postojalo stanarsko pravo. Izmjenama Zakona o prodaji stanova iz 1995. godine bilo je izričito propisano da se ta sredstava u 55 postotnom djelu uplaćuju u državni proračun, a 45 posto da se čuva na strogo namjenskim računima i da se koristi za isplatu vlasnicima stanova, za rješavanje stambenih pitanja socijalno ugroženih građana i naravno - za osiguranje stanova nositeljima stanarskog prava, rekla je Vojković predočavajući novinarima i dokumente.

Ustvrdila je dalje da se otkupilo 900.000 takvih stanova i upitala gdje je 4,5 milijardi eura, ali i pojasnila da su upravo zbog te okolnosti ustavni suci konstatirali nedavno:

“Uzimajući u obzir činjenicu da je država već jednom prekršila zakonsku obvezu izgradnje zamjenskih stanova za zaštićene najmoprimce, ne postoji uvjerljiv razlog zbog čega bi zaštićeni najmoprimci poklonili povjerenje državi da će ovaj put ispuniti svoju obvezu davanja u najam odgovarajućeg stana s mogućnošću njegovog povlaštenog otkupa”.