Čestitamo čitateljima Dan pobjede uz vrlo zanimljive činjenice o danima VRO Oluja
Svehrvatska pobjeda za slobodu Domovine
Punih 1814 dana Hrvati su čekali Oluju. Toliko je prošlo od prvih barikada srpskih pobunjenika u Kninu do njegova oslobađanja, a Oluja je simbolično označila i pobjedu Hrvatske u Domovinskom ratu. Hrvatski je narod s oduševljenjem pozdravljao svoje pobjednike i dolazak slobode
U tri riječi i šest slova dio hrvatskih branitelja prisjećajući se opisat će Oluju na najjednostavniji način: To je to! A, to je počelo pripremama za pobjedu nad pobjedama još od prvih pristizanja hrvatskih snaga na područje Livanjskog polja i Dinare te postupnim napredovanjima kroz operacije Zima 94, Skok 1, Skok 2 i Ljeto 95, u kojima su korak po korak, u iznimno zahtjevnim uvjetima uspjele izdržati i preuzeti potpunu prevlast na bojištu koja ih je u konačnici dovela do Knina i slamanja velikosrpske pobune u Hrvatskoj. Bio je to maraton ratnika na duge staze u kojem je kroz četiri navedene operacije ostvaren prodor u dubini oko 60 km i oslobođeno je oko 2300 km². Na dan Gospe Snježne taj se put dogodila jedna druga Oluja, no ipak zahvaljujući upravo dubokim tragovima snijega branitelji su stigli i podigli hrvatsku zastavu na Kninskoj tvrđavi.
U spomen na Oluju i njezinu 27. obljetnicu donosimo 27 važnih događaja i detalja koji je čine krunom Domovinskog rata i bojem kojim je izborena pobjeda i sloboda hrvatskog naroda.
- Četiri dana prije, na Brijunima je predsjednik Franjo Tuđman održao zadnji pripremni sastanak s ključnim osobljem za pripremu moguće operacije.
- Dan prije u Genthodu kod Ženeve odvijali su se pregovori između predstavnika hrvatske vlasti i pobunjenih Srba na kojima su srpski predstavnici odbili zahtjev za neodgodivi početak mirnog povratka okupiranog područja u okrilje Hrvatske.
- Počela je 4. kolovoza u pet sati, a službeno je završena 7. kolovoza u 17 sati, kad je u 84 sata operacije glavnina zadaća provedena. Na dijelovima bojišnice završne aktivnosti operacije trajale su do 9. kolovoza.
- Bojišnica se protezala u duljini od 670 km, a proboj je počeo istodobnim napadom na 31 smjeru. Proboj hrvatskih snaga prvog dana operacije po dubini je iznosio pet do 15 km, a drugog je dana provedeno 80 posto planiranih borbenih zadaća.
- Hrvatske su snage u operaciji sudjelovale sa 138 800 branitelja, od kojih 116 900 iz Hrvatske vojske (HV), 14 500 iz MUP-a i 7400 iz Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Uz pet gardijskih brigada, 1. HGZ, jednu gardijsku bojnu, sudjelovalo je još i 18 pričuvnih brigada i 25 domobranskih pukovnija HV-a te snage Specijalne policije MUP-a, kao i snage HVO-a. U potpori kopnenim snagama formirano je 13 topničkih i topničko-raketnih skupina.
- Srpske pobunjeničke snage imale su pet korpusa, svi su poraženi, a među njima i jedan koji se predao. Raspolagale su sa 31 000 vojnika, oko 300 tenkova, 425 topova i minobacača, 170 oklopnih transportera i 230 protuzračnih sredstava. Na potezu Knin – Drniš − Benkovac imale su 17 vojnih objekata.
- Noć uoči oslobađanja Knina tzv. Glavni štab Srpske vojske Krajine (SVK) napušta Knin i sklanja se u Srb, a Vrhovni savjet obrane tzv. Republike Srpske Krajine odlučio je evakuirati stanovništvo iz Knina, Benkovca, Obrovca, Drniša i Gračaca.
- Ključni datum Oluje je 5. kolovoza, kad su 7. i 4. gbr zajedničkim djelovanjem i u suradnji s drugim postrojbama oko 11 sati oslobodile Knin, a to znači 30 sati nakon početka operacije. Oslobađanje Knina glavno je postignuće ne samo Oluje nego i cijelog Domovinskog rata, jer je bio središte srpske pobune i pokretač rata u Hrvatskoj.
- Prvi ulazak hrvatskih snaga u Knin zabilježen je 5. kolovoza u 9:43. U spomen na taj događaj svake godine na obljetnicu Oluje crkvena zvona Knina zvonjavom simbolično slave dolazak slobode u taj grad, dok se na Kninskoj tvrđavi podiže hrvatska zastava.
- Nakon što je HINA 5. kolovoza u 12:26 priopćila kako se na Kninskoj tvrđavi vijori hrvatska državna zastava, a hrvatske su snage ušle u Knin, u Hrvatskoj je zavladalo oduševljenje i pobjednički ugođaj koji se upotpunjavao domoljubnim pjesmama i zahvalama hrvatskim braniteljima.
- Predvodnik operacije oslobađanja Knina bilo je Zborno područje Split, koje je bilo odgovorno za dvije bojišnice. Prva, za napadna djelovanja, prostirala se u duljini od 200 km od Velebita do Grahova. Drugu, upola manju, od Grahova do Kupreških vrata, činile su snage za obranu, a bila je svojevrsni osigurač napadnim djelovanjima kroz skretanje pozornosti s napadnog smjera i vezivanje snaga za sebe.
- Osim u Knin, sloboda je stigla i u Kijevo, Vrliku, Drniš, Oklaj te Smilčić, Zemunik Gornji, Biljane Gornje i Donje, Škabrnju, Nadin, Karin, Kistanje i Benkovac, Obrovac, Muškovce i Kaštel Žegarski, nakon čega su snage ZP-a Split izbile na rijeku Unu.
- Edvard Baltić, Mario Bilać i Jasmin Hadžić, izvidnici Zapovjedne satnije Puma, prvi su 5. kolovoza na Kninskoj tvrđavi skinuli srpsku i ponosno razvili 20-metarsku hrvatsku zastavu. Hrvatsku zastavu jednakih dimenzija ubrzo su na Kninsku tvrđavu postavili i pripadnici 4. gbr.
- Da je Hrvatska konačno zaživjela u Kninu, na simboličan je način potvrdio i dolazak predsjednika Franje Tuđmana 6. kolovoza u taj grad. Poljubivši hrvatsku zastavu, čestitao je braniteljima na oslobađanju Knina i pobjedi koja je donijela slobodu hrvatskom narodu.
- Oslobađanje Knina prijelomni je trenutak Oluje. Poraz pobunjeničkih snaga iz Knina se nezaustavljivo prelijevao na cijelu bojišnicu te je snažan prodor hrvatskih snaga izazvao svojevrstan domino-efekt u kojem su pobunjeničke snage doživljavale poraz za porazom.
- Glavni cilj postrojbi Zbornog područja Gospić bio je izlazak na državnu granicu s BiH i spajanje sa 5. korpusom Armije BiH (5. K A BiH) kod Tržačkih Raštela, što je i ostvareno. Prethodno je oslobođena Lička Jesenica, Ljubovo i druga lička mjesta na smjerovima napada, dok su se specijalne snage MUP-a spustile s Velebita i oslobodile Lovinac i Gračac. U prodoru hrvatskih snaga oslobođena je i Rakovica, Drežnik Grad, Vaganac, Plitvički Ljeskovac te Vrhovine i Bunić, a potom i Korenica, Udbina, Donji i Gornji Lapac
- Ovladavanje strateškim točkama Malog Alana i Svetog Roka na Velebitu središnja je obavještajna agencija SAD-a − CIA − ocijenila i najvećim uspjehom hrvatskih snaga prvog dana Oluje.
- Snage Zbornog područja Karlovac provodile su napadna djelovanja na područjima Karlovca, Ogulina i na Kordunu, pri čemu je važno postignuće bilo oslobađanje Slunja i njegova vojnog poligona. Oslobođen je i Plaški, Vojnić, Vrginmost. Posebnost je tog ZP-a u Oluji provedba forsiranja rijeka, ponajprije Mrežnice, dok je na Korani uspostavljen mostobran.
- Glavni cilj snaga ZP-a Zagreb bilo je oslobađanje Banovine i izbijanje na državnu granicu. Neprijatelj je u početku pružao znatan otpor. Uvedene su stoga dodatne svježe snage, a novim zapovjednikom imenovan je general-pukovnik Petar Stipetić. Taj detalj ukazuje na to kako je Oluja bila vrlo složena operacija i izazov za mladu Hrvatsku vojsku, no pravodobno su poduzimane mjere kako bi u konačnici sva okupirana hrvatska područja bila oslobođena. Tako je oslobođena Petrinja, Glina i druga mjesta Banovine te Dvor na Uni, dok se 2. gbr spojila sa snagama 5. K A BiH kod Donjeg Žirovca.
- Hrvatski narod posebno pamti predaju tzv. kordunskog 21. korpusa Vojske Republike Srpske Krajine (21. K VRSK). Predao se petog dana operacije, nakon što se našao u okruženju hrvatskih snaga na širem području Topuskog. Predaja cijelog korpusa završna je točka pobjede hrvatskih snaga i poraza pobunjeničkih formacija. To je ujedno druga predaja neprijateljskih snaga u Domovinskom ratu. Prva je bila u Bljesku, kad se tzv. 51. pakračka pješačka brigada SVK predala 4. svibnja 1995. kod Pakraca zapovjedniku hrvatske policije Nikoli Ivkancu.
- Zadaća ZP-a Bjelovar bilo je sudjelovanje u oslobađanju Banovine. Nakon forsiranja rijeke Save kod Jasenovca oslobođena su prva sela te Hrvatska Dubica, a potom i Hrvatska Kostajnica. Posebnost djelovanja tog ZP-a u operaciji prodor je u dubini od 43 km iznimno zahtjevnog područja Banovine i uz rijeku Unu.
- Oslobođeno je oko 11 000 km² okupiranog područja (18,4 posto ukupne površine Hrvatske). Oslobođeno je devet gradova i više općina i naselja, a Oluja je omogućila povratak oko 130 000 prognanika u oslobođena mjesta.
- Ljubav, žrtva i domovina − tri riječi i tri simbola hrvatskih branitelja kroz cijeli Domovinski rat bili su i ostali snaga koja ih je vodila u bitkama, a vrhunac svega bila je Oluja.
- Specijalne postrojbe MUP-a uspjele su prvog dana uspostaviti nadzor nad svim ključnim točkama Velebita, a za cjelokupnu operaciju važan je njihov doprinos i u oslobađanju neprijateljskog komunikacijskog centra Ćelavac. Prilikom oslobađanja Malog Alana zatječu 24 dobro utvrđena bunkera, što jasno govori o zahtjevnosti ovladavanja tim prijevojem s kojeg se pruža pogled prema Dalmaciji i Lici. Slobodu su donijele i u Lovinac, Gračac i Sveti Rok, kao i u druga mjesta na području svojeg djelovanja. Oslobođen je i Donji Lapac te Dobroselo, kao i područja do državne granice s BiH. Djelujući između dva ZP-a, splitskog i gospićkog, u završnici djelovanja spojile su se s njihovim snagama u Otriću i na Udbini, čime su konačno i sišli s čuka Velebita. U zahtjevnim uvjetima ratovanja na Velebitu još su jednom potvrdile status iznimno uvježbanih i spremnih snaga, a u Oluji su prešle više od 150 km u pobjedničkom hodu s Velebita do Like.
- Hrvatske zračne snage bile su angažirane kroz četiri područja djelovanja: protuzračna obrana, zrakoplovna borbena potpora ZP-ima, izviđanja te prevoženje kopnenih snaga i ranjenih. U borbenim djelovanjima težište je bilo usmjereno na uništenje važnih neprijateljskih objekata i utvrda, a uz pilote MiG-ova važan su doprinos dale i letačke posade Mi-24. HRZ i PZO u Oluji je angažirao praktički sve kapacitete, odnosno 33 aviona i helikoptera, od toga 22 borbene namjene (17 aviona MiG-21, šest helikoptera Mi-24, od toga jedan za elektroničko izviđanje i djelovanje, devet helikoptera Mi-8MTV-1 i jedan An-2). U Oluji je izvedeno oko 250 borbenih letova, a letačke su posade helikopterima Mi-8MTV-1 prevezle 485 vojnika i ranjenika te oko 85 tona vojne opreme. HRM je Oluju proveo u povišenom stupnju borbene spremnosti, pripremljen za aktivnu pomorsku obranu s težištem na protubrodskoj, protupodmorničkoj i protuminskoj borbi.
- Nakon što je Maslenica ponovno povezala jug i sjever Hrvatske, a Bljesak osigurao promet autocestom A3 prema Slavoniji, Oluja je također omogućila prometnu povezanost, i to željeznicom između Zagreba i Splita. Dvadeset dva dana nakon Oluje, simbolično nazvanim Vlakom slobode na relaciji Zagreb – Karlovac – Gospić – Knin − Split, nakon četiri godine i uz pjesmu Marjane, Marjane, Hrvatska je slavila slobodu i mir. S puno emocija i ponosa vlak su u Kninu pozdravili i pripadnici 4. i 7. gbr.
- Oluja je pomogla završetku opsade Bihaća, čiji su stanovnici proveli 1201 dan u okruženju srpskih neprijateljskih snaga. Omogućila je i donošenje dvaju mirovnih sporazuma: Erdutskog, kojim se ostvario mirni povratak preostalog okupiranog područja u hrvatskom Podunavlju u okrilje Hrvatske; te Daytonskog, kojim je završen rat u BiH.
Rečenice iz Oluje koje pamtimo:
- Moji vojnici ne mogu više čekati. Oni vide Knin ispred sebe. Mi smo spremni napasti i samo čekamo vaše odobrenje. (General Ante Gotovina u obraćanju predsjedniku Tuđmanu uoči Oluje.)
- Gospodine Predsjedniče, zadatak je izvršen! (Ministar Gojko Šušak u prijavku predsjedniku Tuđmanu nakon oslobađanja Knina.)
- Zastava ovdje znači dovršenje djela uspostave slobodne i nezavisne Hrvatske i njezinog teritorijalnog integriteta. (Predsjednik Tuđman nakon što je poljubio hrvatsku zastavu na Kninskoj tvrđavi.)
- Gospodine generale, dobrodošli. Čekali smo vas dugo, ali napokon smo se sreli! (Zapovjednik 5. korpusa Armije BiH Atif Dudaković u pozdravnom obraćanju zapovjedniku 1. gbr Marijanu Marekoviću.)
- Tako dugo dok je Knin bio pod okupacijom, tako dugo budućnost hrvatske države nije bila sigurna, a od Oluje, od ovih naših dana ona jeste. Nikada više i nitko je neće moći ugroziti. … danas, to je hrvatski Knin i nikada više nema povratka na ono što je bilo… (Predsjednik Tuđman nakon dolaska Vlaka slobode u Knin.)
Stradanja hrvatskih branitelja
Tijekom Oluje poginulo je 239 branitelja, dvojica se vode kao nestali, dok je 1430 sudionika ranjeno. Njima u spomen, kao i svim sudionicima Oluje, u Kninu je podignut Spomenik Hrvatske pobjede “Oluja 95,” kao zahvala za žrtvu i darivanje za slobodu Hrvatske.
Čelni zapovjednici i postrojbe u Oluji
Predsjednik RH Franjo Tuđman, ministar obrane Gojko Šušak, načelnik Glavnog stožera HV-a general zbora Zvonimir Červenko. Zapovjednici zbornih područja (ZP): Split general-pukovnik Ante Gotovina; Gospić stožerni brigadir Mirko Norac; Karlovac general-bojnik Miljenko Crnjac; Zagreb general-bojnik Ivan Basarac; naknadno angažiran general-pukovnik Petar Stipetić za zapovjednika snaga na Banovini; Bjelovar general-bojnik Luka Džanko. Zapovjednik specijalnih snaga MUP-a general-pukovnik Mladen Markač.
HV: Gardijske postrojbe: 1., 2., 4., 7. i 9. gardijska brigada (gbr), 1. hrvatski gardijski zdrug (1. HGZ), 81. gardijska bojna (gb). Topničke i topničko-raketne postrojbe: 16. topničko-raketna brigada (trbr), 6., 10., 12., 14. i 18. topnički divizijun, 8. haubičko-topnički divizijun, 20. haubički divizijun, dio Mješovitog topničkog divizijuna 5. gbr. Protuoklopne postrojbe: 15. protuoklopna topničko-raketna brigada (POtrbr), 5., 7., 9., 11. i 13. protuoklopni topničko-raketni divizijun (potrd). Hrvatsko ratno zrakoplovstvo i protuzračna obrana (HRZ i PZO) sa snagama 91. i 95. zrakoplovne baze (zb), Borbenom skupinom Zrakoplovnog vojnog učilišta iz Zemunika. Postrojbe protuzračne obrane: 202., 203. i 204. topničko-raketna brigada. Vojna policija: 67., 69., 70., 71. i 72. bojna. Inženjerijske postrojbe: bojna 33. inženjerijske brigade, 31., 33., 34. i 40. bojna, 36. inženjerijsko-pontonirska bojna, 1. riječni zdrug Sisak. Logističke baze: 303., 304., 305., 306., 307. i 312. Izvidničko-diverzantske satnije (IDS): 265. IDS GS HV-a, 275. satnija za elektroničko djelovanje GS HV-a (275. satnija za ED). Satnije veze: 252., 253., 254. i 265. Postrojbe atomsko-biološko-kemijske obrane (ABKO): 502. mješovita satnija i 505. mehanizirana satnija. Gardijsko središte za specijalističku izobrazbu dočasnika “Pukovnik Damir Tomljanović Gavran”. Hrvatska ratna mornarica s odredom brodova za prevoženje morem. Polaznici i ključno osoblje tečaja za izvidnike Kozarica kod Pakoštana. Pričuvne brigade HV-a: 57., 99., 101., 102., 103., 104., 111., 112., 113., 119., 128., 144., 145., 148., 149., 150., 151. i 153. Domobranske pukovnije HV-a: 1., 6., 7., 8., 12., 14., 15., 17., 20., 24., 52., 110., 118., 121., 125., 126., 128., 133., 134., 137., 138., 140., 142., 143. i 154. Dijelovi Hrvatske ratne mornarice (za prijevoz snaga). Snage ZP-a Osijek i Južnog bojišta u potpori operacije kroz upornu obranu. Ostale snage HV-a u provedbi i potpori operacije.
MUP: skupne snage specijalnih jedinica policije: Policijska uprava (PU) varaždinska, PU splitsko-dalmatinska, PU zadarsko-kninska, PU osječko-baranjska, PU šibenska, PU karlovačka, PU bjelovarsko-bilogorska, PU dubrovačko-neretvanska, PU vukovarsko-srijemska, PU sisačko-moslavačka, PU ličko-senjska, PU zagrebačka, PU primorsko-goranska, PU krapinsko-zagorska, PU istarska, ATJ Lučko, Policijska ispostava Lovinac.
HVO: 1., 2. i 3. gbr, 60. gardijska bojna Ludvig Pavlović, 22. diverzantski odred, TG-1, TG-2, TG-3, 10. topničko-raketni puk, snage ZP-a Tomislavgrad, postrojbe Specijalne policije iz HR Herceg-Bosne, ostale snage HVO-a u provedbi i potpori operacije.