Koalicija UMIROVLJENICI ZAJEDNO, SU, BUZ, DSU održala je danas u Karlovcu tiskovnu konferenciju

Koalicija UMIROVLJENICI ZAJEDNO, SU, BUZ, DSU održala je danas u Karlovcu tiskovnu konferenciju na temu prebacivanja alimentacije sa roditelja na djeda i baku.

Iako se u očekivanju novog Zakona o privremenom uzdržavanju smatralo da će se za bake i djedove ukinuti tzv. alimentacija,  ako njihov sin ili kći, djetetov roditelj, nije u stanju doprinijeti uzdržavanju, to se nije dogodilo.

Kandidati koalicijske liste za EU parlament Milivoj Špika i Vesna Horvat predočili su javnosti koliko je važno ujednačavanje obiteljskih politika u EU, te zašto je važno da hrvatski umirovljenici imaju u Europskom parlamentu svoje zastupnike.

 

Tiskovnu konferenciju je otvorila Vesne Horvat te naglasila:

Platforma "Umirovljenici zajedno" posvetit će se u Europskom parlamentu maksimalnom ujednačavanju obiteljskih politika. Obiteljska politika, kao dio šire socijalne politike, ne smije u Hrvatskoj biti provedena na račun najstarijih građana, diskriminirajući umirovljenike u odnosu na opću populaciju i prosječnog europskog umirovljenika.

U nacrtu prijedloga Zakona o privremenom uzdržavanju, čije se prvo čitanje očekuje uskoro, navodi se da su "obveznici uzdržavanja roditelj koji ne stanuje s djetetom te baka i djed po tom roditelju", iako se očekivalo da će se alimentacija za bake i djedove ukinuti. Najveća novost je produljenje prava na korištenje sredstava iz alimentacijskog fonda, tj. fonda za privremeno uzdržavanje djeteta, s dosadašnje tri godine na razdoblje do punoljetnosti djeteta. Država će trebati snažnije pritisnuti obveznike uzdržavanja kako bi se sredstva vratila u fond naplatom potraživanja.

Potrebne su odlučnije mjere prema obveznicima uzdržavanja. U drugim europskim državama, roditelji koji ne plaćaju alimentaciju suočeni su s raznim sankcijama. U Njemačkoj, na primjer, otac koji ne plaća alimentaciju ne može registrirati automobil ili dobiti vozačku dozvolu ako nema podmirene obveze, uključujući i kazne za prekršaje. Često se radi o prikrivanju i seljenju prihoda kako bi se izbjeglo plaćanje obveza.

Ovrha mirovina baka i djedova je jednostavna, ali hrvatska sudska praksa popušta, pa se broj ovršenih djedova i baka ne povećava. Ipak, postoje slučajevi gdje djedovi i bake plaćaju desetak godina po 200 eura mjesečno. Sudovi više ne savjetuju majkama da podižu tužbe protiv baka i djedova kad oni nisu imućni i žive od skromnih mirovina.

Upozoravamo na činjenicu da su po Ustavu RH roditelji dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu, dok djedovi i bake nisu spomenuti. Iako isti članak Ustava navodi da su djeca dužna brinuti se za svoje stare i nemoćne roditelje.

Obiteljski zakon propisuje da su baka i djed dužni uzdržavati maloljetno dijete ako roditelj koji je obvezan to činiti ne ispunjava svoje obveze. Prema važećem Zakonu o privremenom uzdržavanju, pri priznavanju prava iz alimentacijskog fonda potrebno je utvrditi doprinose li baka i djed uzdržavanju, što je često kritizirano. Novi Zakon izostavlja ovu provjeru, ali to ne znači da se protiv baka i djedova ne može pokrenuti sudski postupak za uzdržavanje prema Obiteljskom zakonu.

 

 

Potom se medijima obratio i Nositelj liste Milivoj Špika:

Djedovi i bake ne bi trebali biti obveznici plaćanja alimentacije za svoje unuke umjesto njihovih roditelja. Iako bake i djedovi trebaju pružati podršku unucima koliko mogu, nepravdu ne možemo ispraviti stvaranjem nove nepravde koja vodi do siromaštva starijih osoba i trajno narušava obiteljske odnose.

Roditelji su dužni uzdržavati maloljetnu djecu, dok su punoljetna djeca obvezna uzdržavati roditelje koji nisu sposobni za rad i nemaju dovoljno sredstava za život. Problem nastaje kada roditelji namjerno izbjegavaju svoje obveze skrivajući imovinu i prihode. Iako se više ne preporučuje majkama da tuže bake i djedove kada oni nisu imućni, po Ustavu RH roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu, dok bake i djedovi nisu izričito navedeni.

Obiteljski zakon propisuje da bake i djedovi moraju uzdržavati maloljetno dijete ako roditelj koji je dužan to činiti ne ispunjava svoje obveze. Dječje pravobraniteljstvo štiti prava djece, ali stariji građani nemaju svog pravobranitelja u Hrvatskoj. Takav institut je nužan kako bi se umirovljenici imali kome obratiti u raznim situacijama.

Ako ovakve Zakone, protivne zdravom razumu i logici donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade, a za sastav Hrvatskog sabora koji bira Vladu glasa 90% umirovljenika onda se moramo zapitati jesu li umirovljenici uopće svjesni da uporno glasaju za one koji između ostalog donose i Zakone koji su u potpunoj suprotnosti sa njihovim očekivanjima. Ta iracionalnost je i razlog zašto je 17. travnja isto tako 90% umirovljenika glasalo za one koji im nude „povećanje“ mirovina na 750 eur za 4 godine kada će prosječna plača biti 1600 eur ne shvaćajući da to nije nikakvo povećanje već potpuno isto kao i mirovina os 55o eur u odnosu na prosječnu plaću od 1200 eur početkom 2024.

Glavni problem za više od pola milijuna umirovljenika je mala mirovina. Prema statistikama OECD-a, Francuzi mogu računati na mirovinu u visini 74% posljednje plaće, Nijemci 53%, Talijani 82%, a Grci čak 84%. Nizozemci primaju gotovo cijelu plaću kao mirovinu, odnosno 89%, dok hrvatski umirovljenici dobivaju prosječnu mirovinu koja iznosi oko 40% prosječne plaće, što je daleko ispod obećanih 60%.

Prema najnovijim podacima DZS-a, prosječna plaća u Hrvatskoj dosegla je 1340 eura, dok je prosječna mirovina trebala biti 800 eura, no trenutno iznosi tek nešto iznad 550 eura. To se događa jer umirovljenici nemaju svoje zastupnike u Hrvatskom saboru, mjestu gdje se donose odluke. Sve dok umirovljenici ne shvate da se za sebe moraju sami pobrinuti, situacija će ostati nepromijenjena.

Milivoj Špika i Vesna Horvat na kraju tiskovne konferencije su pozvali umirovljenike da 09. lipnja podrže svoju listu, listu broj 24.

Karlovac, 03.06.2024.

UMIROVLJENICI ZAJEDNO, SU, BUZ, DSU

"UMIROVLJENICI ZA EUROPU"