Hrvatska mora puno više ulagati u smještajne kapacitete za starije i nemoćne

Hrvatska mora puno više ulagati u smještajne kapacitete za starije i nemoćne

Prema Programu stabilnosti Republike Hrvatske za razdoblje 2024.-2026., javna potrošnja za dugotrajnu skrb starijih osoba u Hrvatskoj iznosi 0,4% BDP-a, dok je na razini EU-a prosječna potrošnja 1,7% BDP-a. Predviđa se da će se do 2070. godine taj udio u Hrvatskoj povećati na minimalno 0,6% BDP-a, dok će na razini EU-a iznositi 2,8% BDP-a.

Dugotrajna skrb u Hrvatskoj uglavnom je institucionalna, vezana uz domove umirovljenika. Europska komisija navodi da 38% građana u dobi od 65 do 74 godine ima teškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, dok među starijima od 85 godina taj udio raste na 68%. Prema podacima Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike, Hrvatska ima 683 doma za starije osobe, od kojih su 626 privatna.

Europska komisija u svom posljednjem redovitom izvještaju o starenju naglašava da Hrvatskoj nedostaje strategija za dugotrajnu skrb koja bi adekvatno odgovorila na potrebe starijih osoba. Javni rashodi Hrvatske za dugotrajnu skrb starijih osoba iznose samo 0,88% BDP-a.

Prema Projektu izgradnje i opremanja centara za starije osobe, s 160 milijuna eura iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, u narednim godinama u Hrvatskoj bi se trebalo izgraditi 18 centara za starije s ukupno 1.795 kreveta. Time će se kroz javne domove zadovoljiti samo 5% potreba. Trenutno, u javnim domovima ima mjesta za samo 3,68% osoba starijih od 65 godina.

Čekanje na mjesto u javnim domovima traje godinama; primjerice, u Karlovcu se čeka osam godina. Starije osobe često moraju čekati iako im je samostalan život vrlo težak i opasan, jer prosječna cijena smještaja u privatnim domovima iznosi više od tisuću eura, a samo petina korisnika može samostalno podmiriti taj trošak. U javnim domovima, 45% korisnika plaća smještaj samostalno.

Ekonomska cijena smještaja u mnogim domovima iznosi između 700 i 900 eura, a stvarna cijena koju korisnici plaćaju, ovisno o subvencijama županija ili gradova, obično je do 500 eura. Postoje i besplatni smještaji, poput onih koje grad Umag sufinancira u stopostotnom iznosu uz ugovor o doživotnom uzdržavanju.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, Hrvatska ima samo oko 200 kreveta na 100.000 stanovnika u domovima za starije osobe, dok Švedska ima 1.300 kreveta, Češka i Slovačka 700, Slovenija 900, a Njemačka 1.150 kreveta na 100.000 stanovnika.

Siromaštvo je dodatni problem za hrvatske umirovljenike. Eurostat već desetljećima prati siromaštvo koristeći pokazatelj relativnog siromaštva, gdje se 60% medijana nacionalnog dohotka po glavi stanovnika smatra "službenom linijom siromaštva". Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 513 eura, što je 41% prosječne plaće. Rashodi za mirovine i mirovinska primanja su na razini nižoj od 10% BDP-a, uključujući isplatu jednokratnih novčanih primanja za ublažavanje posljedica rasta cijena i troškova života.

Cilj Europskog stupa socijalnih prava je do 2030. godine smanjiti broj osoba izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za 15 milijuna. „Pogurajmo to, ljudi. Mi sa dokazanim iskustvom u borbi protiv siromaštva u Hrvatskoj to možemo postići. Ako dobijemo dovoljno glasova za listu 24, to neće ostati mrtvo slovo na papiru.

Političkim angažmanom najbrojnije grupacije birača može se postići ulazak u Europski parlament, gdje će se na svaku raspravu gledati kroz „naočale interesa umirovljenika“, uključujući i hrvatske umirovljenike stoga ih pozivamo da podrže listu broj 24 kako bi imali svog zastupnika u EU Parlamentu. „Ako se u EU službeno siromašnom osobom smatra ona čije primanje ne doseže 60% medijalnih primanja po osobi, brzo ćemo ukazati da je u Hrvatskoj prosječna mirovina tek 40-ak%, a ne obećanih 60% prosječne plaće što znači da Hrvatska Vlada ne postupa u skladu s direktivama i odlukama EU-a,".

Europski parlament predstavlja građane EU-a, a mi ćemo biti glas starijih građana. Zastupat ćemo njihove interese i pred Europskom komisijom, prije nego li tema dođe na sjednicu Parlamenta, jer Komisija mora sačiniti procjenu učinka svake politike, navodeći prednosti i nedostatke različitih opcija.

Poručujemo svima, umirovljenicima posebno, da će nam se moći obratiti sa svojim zahtjevima, za koje ćemo tražiti odgovore i lobirati za njih. Nećemo se izolirati od hrvatskih birača; bit ćemo njihov glas u EU parlamentu, biti ćemo njihovi istinski zastupnici.

U Karlovcu, 16.05.2024.

 

UMIROVLJENICI ZAJEDNO, SU, BUZ, DSU

„UMIROVLJENICI ZA EUROPU“