Hrvatska treba priznati u radni staž godine redovitog studiranja
Hrvatska treba priznati u radni staž godine redovitog studiranja
Hrvatska treba priznati u radni staž godine redovitog studiranja, smatramo u Platformi Umirovljenici zajedno, jer studiranje ni na koji način ne smije biti „kazna“ koja se reflektira kroz smanjenje radnog staža, a time i mirovine.
Platforma Umirovljenici zajedno (SU, BUZ, DSU) zato traže od Vlade RH da razmotri mogućnosti zakonskog rješenja kojim bi se u radni staž priznale godine redovnog trajanja studiranja svih završenih akademskih građana.
Činjenica je da većina ljudi zbog studiranja i potom traženja posla nije bila u mogućnosti ostvariti puni radni staž do svoje 65. godine, a kraći radni staž se i inače reflektira na konačnu visinu mirovina, tako je sasvim jasno da su godine studiranja sasvim mjerljiva „financijska „kazna. U kontekstu borbe protiv siromaštva takva svojevrsna penalizacija treba što prije biti okončana, priznavanjem godina studiranja u staž.
Neke zemlje članice EU već imaju takvu praksu, Poljska za 5 godina studiranja priznaje čak 8 godina u radni staž, Njemačka dopušta do navršene 45. godine života upisivanje staža u trajanju studiranja, a Belgija i Austrija omogućavaju studentima otkup godina studiranja koje potom ulaze u radni staž, što im, naravno, utječe na visinu mirovine.
U Hrvatskoj po podacima popisa stanovništva iz 2021. godine 24,1% populacije ima fakultetsko obrazovanje. Poznato je da im je kroz proteklih tridesetak godina bilo teško odmah pronaći posao, a to je razlog da su rijetki građani sa fakultetskom diplomom do svoje 65. godine uspjeli ostvariti puni radni staž. Vlada RH je ta koja svojim politikama stvara mogućnosti za zapošljavanje ljudi i treba na sebe preuzeti i punu odgovornost za sve koji zbog lošeg stanja na tržištu rada nisu mogli odmah nakon stjecanja diplome ostvariti svoje ustavno prava na rad, neki su na prvo radno mjesto čekali i po nekoliko godina i sve su to samo dodatni razlozi da se godine redovnog studiranja trebaju priznati u staž.
Kako je mirovinski sustav u isključivoj nadležnosti svake članice EU tako je isključivo stvar političke odluke svake članice hoće li se studiranje priznati u radni staž, omogućiti otkup godina studiranja poput Belgije i Austrije, ili osmisliti neki svoj model koji ima za cilj priznavanje studiranja u radni staž.
Ako je tzv. beneficirani radni staž sasvim opravdano ozakonjen za 43 radna mjesta i 12 zanimanja, jer je utvrđeno da imaju štetne utjecaje na zdravstveno stanje i radnu sposobnost, pa im se omogućava da u punu mirovinu odu ranije od ostalih građana, tako je isto sasvim etično da se akademskim građanima koji zbog stjecanja visokog obrazovanja nisu mogli biti na tržištu rada, prizna trajanje redovnog studiranja u radni staž.
Priznavanje godina redovnog studiranja u radni staž po nekom od poznatih modela bi svakako bio značajan iskorak u poboljšavanju statusa hrvatskih umirovljenika sa fakultetskim obrazovanjem, ali i putokaz za mlade. Mladi vide da su mnogi njihovi vršnjaci po četiri, pet, pa i više godina redovnog studiranja umjesto „prihoda“ imali trošak, kao i da su nerijetko u cijelom nizu zanimanja, posebno u javnom sektoru, nakon zaposlenja imali podjednaku, a nerijetko i manju plaću od svojih već podosta situiranih vršnjaka koji nisu studirali.
Priznavanjem godina studiranja u staž upravo bi se mladima dao razlog više da u kalkuliranju isplati li im se studiranje prigrle taj intelektualni i ekonomski napor. Nekima to može biti i razlog više da nakon završenog studija svoju budućnost i obitelj realiziraju u Hrvatskoj što bi za sve lošiju demografsku sliku svakako bio veliki iskorak u pozitivnom smjeru. Naime poznato je da mladi i školovani ljudi ne odlaze u svijet samo zbog viših plaća već sve više i zbog čitavog niza dubioznih pravila uz otežano profesionalno napredovanja u Lijepoj našoj.
U Zagrebu, 09.07.2023.
UMIROVLJENICI ZAJEDNO – Politička platforma
Milivoj Špika – Koordinator za medije
Lazar Grujić – Koordinator za suradnju sa političkim strankama i udrugama