Politika potrošenih financijskih dosjetki

Politika potrošenih financijskih dosjetki

Sve što je vladajuća koalicija uspjela osmisliti u krpanju proračunske rupe već je potrošena prečica koju Europa više ne priznaje kao rješenje fiskalnih problema

Dramatično iščekivanje posljednjih je dana iznova opteretilo živce javnosti, dodatno pojačano tajnovitim najavama rješenja za golemu proračunsku rupu. Što su se to vladajući tako brzo i spretno dosjetili, netom nakon potvrde ulaska Hrvatske u Postupak prekomjernog deficita? Prvotna nagađanja bila su, nažalost, točna – okosnica rebalansa državnog proračuna u naredne tri godine ipak je mirovinska štednja. “Ne pada nam na pamet dirati u Drugi stup – odlučno je odgovorio premijer u Saboru i dodao – samo neke manje modifikacije... “.

Tko je pažljivije slušao spomenutu izjavu već je shvatio da im je baš to “palo na pamet” – Drugi mirovinski stup, zasad samo državnih službenika s beneficiranim stažom, glavni je izvor spasa za proračun. Cijeđenje tuđe imovine nastavit će se povlačenjem dobiti iz javnih poduzeća i dobitaka građana na igrama na sreću. Podsjetimo se, javna poduzeća u Hrvatskoj nisu baš primjer likvidnosti, dok je Hrvatska lutrija iskazala višemilijunski gubitak... Nove poreze da i ne spominjemo.

Ključna je, međutim, informacija da je naizgled spasonosno rješenje kratkog daha te da Europska komisija pražnjenje drugog mirovinskog stupa ne priznaje kao proračunske prihode, prema novijoj metodologiji ESA 2010. Prebacivanje drugog mirovinskog stupa u prvi već su poduzele vlade u Potrugalu i Mađarskoj, a EK pretresa slične poteze i u Poljskoj – obveza korekcije deficita za te zemlje govori nam da se takve prečice u rješavanju fiskalnih problema izbacuju iz prakse. Zaključimo, dakle, da se naši financijaši nisu dosjetili ničeg originalnog. Štoviše, neki ekonomski stručnjaci sumnjaju da će pražnjenje Drugog stupa proći u Bruxellesu.

Zaključiti se može jedino da je hrvatska vlada posegnula za jednokratnim rješenjima, a bez stvarnih, strukturnih reformi, za koje nije imala hrabrosti i(li) znanja. Preporuka Europske komisije da temeljito revidira rashode, navela je ministra financija na šturunajavu “smanjenja rashoda za zaposlene, materijalnih rashoda, subvencija, uštede u zdravstvu te preispitivanje nekih kapitalnih i ostalih rashoda...”. Iako je baš ta rashodovna strana skupe države kudikamo važnija i trebala bi biti prioritetni cilj u smanjenju proračunske rupe, općenit riječnik ne budi nadu u korjenito kresanje troškova. Zašto i bi – ima narod još ušteđevine, kuća, stanova, automobila...


Stranka umirovljenika