Hrvatski paradoks: živimo dulje, ali ne i kvalitetnije
Starenje stanovništva je svjetski trend, no hrvatska je specifičnost da kvaliteta života građana pada sa životnim vijekom, dok u svijetu raste, pokazuje Nacionalni indeks sreće
banka.hrObjavljeno 11.11, 28.12.2012.
Prosječna očekivana životna dob u Hrvatskoj znatno se povećala, a time i udio stanovništva starijeg od 65 godina, podaci su popisa stanovništva 2011. koje je Državni zavod za statistiku objavio 17. prosinca 2012. Povećana životna dobukazuje na bolju kvalitetu životapa bi najnoviji podaci trebali biti dobra vijest za Hrvatsku.Iako još ispod europskog prosjeka, prosječan stanovnik Hrvatske danasdoživi 73,5 godina, a stanovnica gotovo 80, što je povećanje životnog vijeka za 14, odnosno 16 godina, proizlazi iz podataka DSZ-a. No, uz produženi životni vijek, manje je novorođenih pa se prosječna starost stanovništva povećala.
Riječ je o demografskom starenju stanovništva koje nije hrvatska specifičnost, no ono što nas izdvaja od svjetskih trendova jest to da je kvaliteta života starijih u Hrvatskoj najniža, proizlazi iz podatakaNacionalnog indeksa sreće.
Naime, u najnovijoj analizi Nacionalnog indeksa sreće prema dobnim skupinama (slika 1) vidljivo je da razina sreće pada s godinama. Kod najmlađih između15 i 24 godine zabilježena je najviša razina indeksa(72,8 bodova), koja se snižava u svakoj sljedećoj dobnoj skupini pa kod najstarijih, iznad 65 godina, iznosi 15 bodova manje (57,5). To je hrvatska specifičnost, dok svjetska istraživanja pokazuju drugačiji trend.