Najveća opozicijska stranka SDP, već je 10 mjeseci na prvom mjestu ljestvice stranaka. U ovomjesečnom istraživanju

SDP je izbor 31,5% građana/ki Hrvatske, s porastom izbora od 1 postotni bod u odnosu na na prošli mjesec.

HDZ je na drugom mjestu s izborom od 22,5% (1,4 posto slabije nego početkom lipnja).

HNS se čvrsto drži na poziciji treće političke stranke u zemlji s izborom od 5,9%, a

HSS je zadržao svoje četvrto mjesto s rezultatom od 5,1%.

HSU na petom mjestu bilježi izbornu podršku od 3,1%.

HSP je ovaj mjesec stranka s izborom od 2,5% za građane/ke naše zemlje, dok je

HSLS izbor u 1,7 posto slučajeva. Regionalne stranke bilježe uobičajene rezultate (između 1% i 1,5%), dok sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe zajedno izbor od 1,8%. Upozoravajući je porast neodlučnih birača, a posebice apstinenata (ukupno oko pedeset posto ispitanika su u ove dvije skupine).

I u ovomjesečnom istraživanju dr. Ivo Josipović, hrvatski predsjednik najpozitivniji je političar u zemlji za 44,1% ispitanika/ca i već je šesti mjesec zaredom (od započinjanja predsjedničkog mandata) najpozitivac. Od početka godine, kada je podrška predsjednici HDZ-a i hrvatskoj premijerki iznosila 21,5%, Jadranka Kosor iz mjeseca u mjesec bilježi trend pada izbora za najpozitivniju političarku. Tako je u ovomjesečnom istraživanju premijerka Kosor najpozitivnija političarka za 8,3% ispitanika i nalazi se na drugom mjestu izbora za najpozitivnijeg hrvatskog političara/ku. Pozitivni doživljaj Zorana Milanovića u posljednjih četiri mjeseca u laganom je porastu, te je opozicijski prvak ovaj mjesec na trećem mjestu i bilježi izbor od 6%. Vesna Pusić i Željko Rohatinski, nepolitičar s velikom političkom težinom, dijele četvrto mjesto s izborom od 4,3 posto. Među deset „pozitivaca“ još su: Stjepan Mesić (2,5%), Nadan Vidošević (1,6%), Damir Kajin (1,5%), Radimir Čačić (1,5%) i Dragutin Lesar (1,1%).

bilježi izbor od 5%. Među deset političara s najnegativnijim doživljaja još su: Ivan Šuker (4,5%), Luka Bebić (4,5%), Andrija Hebrang (3,8%), Milan Bandić (3,5%) i Darko Milinović (1,9%).

Gospodarsku krizu koja je mjesecima najvažnija tema, ovaj je mjesec s vrha izbora najznačajnijih tema pogurala sindikalna akcija prikupljanja potpisa za organiziranje referenduma protiv izmjene Zakona o radu. Tako je ova sindikalna akcija najznačajnija tema za 48,4% naših građana/ki, dok je gospodarska kriza na drugom mjestu s izborom od 19,5%. Poplave u Slavoniji izbor su 13,2% ispitanika/ca, novi prosvjedi seljaka 8,6%, promjene Ustava RH 3,4%, posjeti predsjednika Josipovića Bleiburgu i Teznom 2,0%, te slovenski referendum o arbitražnom sporazumu o granici 1,2%. Sve ostale teme i događaji (uključujući i otvaranje tri posljednja poglavlja u pregovorima s EU) bilježe izbor ispod 1%.

Koalicijska Vlada Jadranke Kosor u veljači je doživjela vrhunac potpore i ocijenjena je školskom ocjenom 3,42 a sada iznosi svega 2,62. Vlada je početkom godine zabilježila podršku svojoj politici među 57,1% građana, a u posljednjem mjesecu ta podrška iznosi svega 29,8% i najniža je u ovoj godini. Ova bi podrška mogla i dalje padati s provođenjem najavljenih mjera koje će „dirati“ u neka stečena prava različitih društvenih skupina (a vidljivo i iz „sindikalnog referenduma“). Najveću podršku Vlade RH bilježi među glasačima HDZ-a (ocjena 3,9) i HSLS-a (3,2), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju relativno slabu ocjenu (svega 2,65). Najslabiju ocjenu Vlada za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (SDP 2,2; HNS 2,1). Prosječna ocjena od 2,62 ujedno je i najniža ocjena rada Vlade u ovoj godini i bit će zanimljivo pratiti dalje njezino kretanje.

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Nakon višemjesečne ispodpolovične potpore članstvu, preokret trenda u korist pristupu u EU zabilježen prije četiri mjeseca, nastavljen je i u ovom mjesecu. Potpora članstvu u EU u posljednjem mjesečnom istraživanju iznosi 53,1% (52,5% iz prethodnog mjeseca). Protiv članstva u EU izjasnilo se 37,6%, uz 9,3% neodlučnih.

U ovomjesečnom istraživanju posebno područje istraživačkog interesa bio je i doživljaj sindikalne akcije prikupljanja potpisa za referendum protiv izmjena Zakona o radu. Najveći dio ispitanika/ca smatra da je ova sindikalna akcija izraz želje za zaštitom prava radnika u zemlji (42,6%), dok javno dominantna percepcija kako se radi o iskazivanju nepovjerenja politici Vlade RH među ispitanicima bilježi izbor od 27,4%. Da se radi o borbi protiv velikih socijalnih razlika u zemlji smatra 14,0% ispitanika, dok svega 12,5% ispitanika/ca smatra da je ova akcija izraz političkih ambicija sindikalnih vođa. Samo 3,5% ispitanika nije imalo jasan stav o ovoj akciji. Kada bi se u ovom trenutku organizirao referendum o izmjeni ZOR-a, na glasačka mjesta bi izašlo 64,2% građana/ki, od kojih bi najveći dio njih bilo protiv izmjena Zakona o radu (88,6%). Zanimljivo je da bi najveći odaziv i podrška sindikalnoj akciji bio među građanima koji rade u javnom sektoru (podrška inicijativi od oko 95%), dok je nešto manja potpora među zaposlenima u privatnom sektoru (nešto ispod 80%). Potpora referendumu se razlikuje i prema stranačkim preferencijama (veća potpora birača opozicije u odnosu na onu među biračima HDZ-a, dok je biračko tijelo HSS-a bliža stajalištima biračkog tijela opozicijskih stranaka, odnosno podržavaju sindikalnu akciju).