Milivoj Špika: Vjerujemo da Vlada želi najbolje svojim građanima, no mišljenja smo da ima i boljih načina kojima se može bolje i dugoročno rješavati problem siromaštva

Milivoj Špika: Vjerujemo da Vlada želi najbolje svojim građanima, no mišljenja smo da ima i boljih načina kojima se može bolje i dugoročno rješavati problem siromaštva

Autor Ida Aleksandra Jovanović Objektvino.hr

 

Predsjednik BUZ-a i koordinator za medije političke platforme Umirovljenici zajedno (SU,BUZ,DSU) u razgovoru za Objektivno.hr dotaknuo se širokog dijapazona problema s kojima se suočavaju hrvatski umirovljenici, a za koje je koordinator Milivoj Špika ponudio sasvim konkretna i lako provediva rješenja. U nastavku razgovora doznajte i kako se politička platforma koju predstavljaju priprema za nadolazeće parlamentarne izbore.

Zadnjih mjeseci oštro kritizirate sve koji su odgovorni za siromaštvo umirovljenika. Koji su prema vašem mišljenju osnovni razlozi za najavu prosvjeda umirovljenika?

Radi se isključivo o prosvjedu protiv siromaštva, posebno umirovljenika, siromaštva koje buja gurajući sve više ljudi u zonu siromaštva što je vjerujem svima, posebno nama okupljenima u Platformi Umirovljenici zajedno potpuno neprihvatljivo. Umirovljenici zajedno – politička platforma koju čini 8 stranka na čelu sa Strankom umirovljenika SU, Blokom umirovljenici zajedno BUZ i Demokratskom strankom umirovljenika DSU, uz svoja dva koordinatora Milivojem Špikom i Lazarom Grujićem će poduzeti doslovno sve kako bi se političkim sredstvima izborili za što veća prava umirovljenika, u prvom redu veće mirovine.

Dakle osnovni razlog za prosvjed je kontinuiran rast broja siromašnih građana, posebno umirovljenika koji usprkos rekordnim povećanjima mirovina, nikada većim postocima usklađivanja mirovina, već petom paketu pomoći, i dalje tonu u sve veće siromaštvo. Siromaštvo dakle u Hrvatskoj postaje problem broj jedan za gotovo dvije trećine od 1,2 milijuna umirovljenika, no to nije sve. Treba naglasiti i da je isti problem u posljednje vrijeme i za sve veći broj radnika koji primaju sve manju neto plaću u odnosu na prosječnu plaću u RH koja je sada cca 1.200 EUR.

Kako je prosvjed usmjeren isključivo sa naglaskom na borbu protiv siromaštva, za što svoj dio odgovornosti snose sve doslovno Vlade do sada, tako sa dobrim razlogom očekujemo široku potporu javnosti, posebno umirovljenika koji su masovno dali potporu za održavanje prosvjeda, bez obzira na političku pripadnost, simpatije, imovinski ili bilo koji drugi status.  

Kako je iz više razloga, posebno onih zdravstvenih, osobe starije životne dobi veoma riskantno, pa i neodgovorno, radi mogućih visokih odnosno niskih temperatura pozivati na prosvjede tijekom ljeta ili zime, tako se nekako sam po sebi nametnuo 1. listopada (nedjelja) koji je uz dan ranije odnosno 30. rujna (subota) i prvi vikend nakon ljeta. Napominjem da je 1. listopada ujedno i dan kada obilježavamo Međunarodni dan starijih osoba.  Obzirom da su se za prosvjed, čak i prije nas, izjasnile najveće umirovljeničke udruge SUH i MUH, kojeg su po on line anketi koju je provela mirovina.hr umirovljenici masovno podržali, tako je još samo preostalo da se zajedno sa umirovljeničkim udrugama usuglasimo odnosno odlučimo za jedan od prigodnih termina za prosvjed…uz poruku: NEKA VIDE DA NAS IMA!

Koji su vaši konkretni zahtjevi?

Naš temeljni zahtjev je provođenje ozbiljne mirovinske reforme na način da se za sve, dakle i sadašnje, umirovljenike izvrši ponovni izračun osnovice na bazi 41 godine staža i navršenih 65 godina života (41/65). Po našem prijedlogu za 41/65 mirovina bi trebala biti u visini 75 – 80% od neto plaće u posljednjih 10 ili 10 vezanih godina prije umirovljenja. 

Uz prethodno navedeno u istom paketu dolazi i prijedloga za povećanje AVM-a  na minimalno 15 EUR za svaku godinu radnog staža što bi značilo da čak i osoba sa minimalnim primanjima tijekom punog radnog vijeka 41/65 ne bi imala mirovinu manju od 615 EUR.

Tražimo i da se sve mirovine po posebnim propisima u cijelosti izdvoje iz „radničkog“ dijela mirovinskog sustava odnosno mirovina i financiraju iz posebne stavke u proračunu RH.

Cijeli paket se zaokružuje sa prijedlogom za ukidanje penalizacije za prijevremeno umirovljenje sa navršenih 65 godina. Kod penalizacije imamo niz nepravdi, posebno kod stope penalizacije koji se kreće od  6,65% pa sve do 20,4% za pet godina prijevremenog umirovljenja, a sve ovisi kada je nekoga zahvatila pojedina promjena stope. Napomene radi trenutno je stopa penalizacije za pet godina prijevremene mirovine 12%.

Drugi razlog za ukidanje penalizacije je u činjenici da prijevremeni umirovljenici imaju cca 5 godina radnog staža više (cca 36,5 godina) od onih koji su sa navršenih 65 godina život otišli u punu starosnu mirovinu sa cca 32 godine staža. Nema dakle nikakve logike da se doživotno penaliziraju oni sa duljim radnim stažom stoga i tražimo da se penalizacija ukine sa navršenih 65 godina života.

Tu je još cijeli niz važnih prijedloga poput onog za ostvarivanje prava na veći postotak prilikom nasljeđivanja dijela mirovine preminulog partnera koji je sada 20,7%, a mi bi htjeli da se postotak približi do barem 50%, potom prijedlog da se svima u radni staž prizna vrijeme redovnog studiranja uz uvjet da su diplomirali, da se izradi nacionalna socijalna karta kako bi se izbjeglo da se pomoć dijeli i onima kojima nije potrebna itd. itd. itd.

Uporište za povećanje mirovina, kao i drugih prava uz primjenu nove formule za izračun osnovice mirovina se temelji na trenutno relativno malom udjelu mirovina u odnosu na BDP Hrvatske. Udio naših mirovina u BDP-u Hrvatske je na razini 10,2% dočim je u velikom broju članica EU-a taj udio od 12 do 15%. Mi kroz naše prijedloge tražimo od Vlade da se udio mirovina u BDP-u Hrvatske poveća na 12 – 13% odnosno na korektnih 12,5% što je nominalno 1,5 – 2 milijarde EUR na godišnjoj razini. Navedeno povećanje mase za mirovine je kada malo bolje pogledate zapravo u visini samo jednog paketa mjera Vlade što još više snaži opravdanost naših prijedloga kojima se zapravo iz siromaštva izvlači velika većina umirovljenika koji su sada sa mirovinama ispod linije siromaštva.

Naš prijedlog se zapravo potpuno poklapa i sa programom aktualne Vlade RH za razdoblje 2020. – 2024. po kojem je sveukupne mirovine sa startnih cca 39% trebalo podići na razinu od 50 – 60% prosječne plaće. Na žalost dijelom i radi raznih objektivnih poteškoća kao što je pojava COVID 19, visoke inflacije itd. umjesto realnog poboljšanja mirovina u odnosu na neto plaće došlo je do obrnutog procesa odnosno smanjenja mirovina u odnosu na neto plaće na cca 35%. Da bi se akumulirane nepravde ispravile neophodan je ponovni izračun mirovina za sve, što podrazumijeva eliminaciju bilo kakvog linearnog povećanje mirovina radi čega su se u prethodnom razdoblju samo povećavale razlike odnosno nepravde.

Treba naglasiti da se navedeni pad mirovina u odnosu na neto plaće dogodio usprkos činjenici da se kroz proteklih nekoliko godina postigao rekordni rast mirovina i usklađivanja istih. Kao posljedicu svega navedenog u Hrvatskoj imamo nikada veći broj umirovljenika koji su sa svojim primanjima pali ispod linije siromaštva što u ovom trenutku predstavlja naš najveći problem, stoga su naša rješenja i prijedlozi gotovo potpuno u funkciji borbe protiv siromaštva. 

Uz navedeno, mišljenja smo da se treba povećati izdvajanje za I mirovinski stup uz istovremeno resetiranje II stupa koji nije polučio gotovo ništa od onoga radi čega je uveden prije nešto više od 20 godina. Enorman tranzicijski trošak, gotovo nikakva kontrola OMF-ova od strane predstavnika umirovljenika ili osiguranika, te činjenica da gotovo više od tri četvrtine onih koji odlaze u mirovinu „svoja“ sredstva iz II stupa prebacuje u I mirovinski stup je i više no dovoljan dokaz da sa njime nešto opako nije u redu. Kada bi se isključila mogućnost povlačenja 15% novca u gotovini iz II stupa, na što su mnogi radi minusa na svojim računima naprosto prisiljeni uzeti,  tek bi rijetki primali dio mirovine iz II stupa.    

Znači li to da ne podržavati vladine mjere povećanja mirovina i pakete pomoći umirovljeničkih populaciji?

Ne, ni u kom slučaju nismo niti ćemo biti protiv paketa pomoći, posebno najsiromašnijima i uistinu potrebitima jer im paketi pomoći dođu kao kap vode žednome u pustinji. Svaki smo puta dali podršku Vladi prilikom donošenja paketa mjera kao što su podršku davale i najveće umirovljeničke udruge SUH i MUH. Mada je navedenih pet paketa do sada dobro došli svima, posebno onima sa najnižim mirovinama, Platforma Umirovljenici zajedno je u svojim priopćenjima uz pohvalu i zahvalu Vladi stalno isticala da to usprkos svemu nije dugoročno rješenje za sve izraženiji rast siromaštva, posebno umirovljenika.

Jasno nam je i vjerujemo da Vlada želi najbolje svojim građanima, no mišljenja smo da ima i boljih načina kojima se može bolje i dugoročno rješavati problem siromaštva. Treba posebno naglasiti kako naši sveukupni prijedlozi koštaju državni proračun manje od paketa mjera što je dodatni razlog da se naši prijedlozi što prije uzmu u ozbiljno razmatranje. 

Kako mislite da se osjećaju hrvatski umirovljenici kada vide da si umirovljenici iz ostalih država članica Europske unije mogu priuštiti ljetovanje na Jadranu, iako bi svi kao građani EU-a trebali imati jednake mogućnosti?

Gledajući umirovljenike iz cijelog svijeta, pa i ovih iz EU-a, jasno je da se naši umirovljenici osjećaju veoma frustrirano. Mnogi se pitaju kako je moguće da njihovi kolege umirovljenici iz drugih zemalja mogu sebi priuštiti boravak na moru svake godine a oni ni uz činjenicu da mnogi od njih imaju i dulji radni vijek od njih ne mogu sebi platiti ni jedan dan a kamo li tjedan ili više. 

U kontekstu našeg cjelovitog programa i niza konkretnih prijedloga Vladi RH smo pripremili i prijedlog za Isplata regresa umirovljenicima ili podjela vaučera što bi bio jedini način da i naši umirovljenici mogu otići na more ili u toplice, posebno onih dvije trećine od 1,2 milijuna umirovljenika čije su mirovine ispod ili neznatno iznad linije siromaštva.

Mnogi odlaze ili pak razmišljaju o odlasku na ljetovanje, a ogromna većina umirovljenika, ako nemaju vikendicu, o ljetovanju zaista mogu samo razmišljati. Kada se ostvare naši zahtjevi da za 41/65 odnosno najniža mirovina bude 615 eura, a prosječna mirovina 75 posto iznosa prosječne plaće zaposlenih, odnosno između 900 i 1.000 eura, tada će se možda moći malo novca uštedjeti ili odvojiti za skroman odmor, izlet, putovanje. Do tada je za naše umirovljenike jedino rješenje subvencioniranje, kao što to npr. za toplice za svakog svog stanovnika omogućuju neke druge zemlje.

U svega nekoliko mjeseci ste podigli rejting te ste se sudeći prema rezultatima anketa našli među 10 vodećih stranaka. Spremate li se za predstojeće parlamentarne izbore?

Umirovljenici zajedno – politička platforma (SU, BUZ, DSU) je objavom rezultata nakon provedene ankete crobarometra za lipanj definitivno postala dovoljno prepoznatljiva politička stranka – opcija čime smo ušli među prvih 10 političkih stranaka u Hrvatskoj.

Na našoj prepoznatljivosti u javnom prostoru radimo naporno već mjesecima tako da je naše uvrštenje u „prvu ligu“ naš veliki uspjeh, potvrda da smo na dobrom putu, i na koncu veliki poticaj za daljnji rad.

Uz svakim danom sve veći podršku od samih umirovljenika koju dobivamo dobrom prezentacijom našeg sve više prihvaćenog programa, za što imamo i programsku podršku MUH-a i SUH-a, uz primarni cilj za eliminaciju siromaštva, potpuno smo uvjereni u naš konačni i zajednički uspjeh.

U tom kontekstu maksimalno smo usredotočeni i predani naporima koji za primarni cilj imaju da do parlamentarnih izbora što više ljudi, posebno umirovljenika, upoznamo sa našim prijedlozima i rješenjima na osnovu koji se ogromnu većina umirovljenika možemo izvući iz zone siromaštva. Kako je siromaštvo najveći neprijatelj umirovljenika tako će i sveukupna borba protiv siromaštva biti konstantno u našem fokusu. 

Ima ili je u redovima umirovljeničkih predstavnika na žalost bilo i onih koji su radi osobnih ili usko stranačkih interesa „izdali ili prodali“  umirovljenike stoga nas i ne ćudi određena doza nepovjerenja koju su neki iskazivali u početku. Kako vrijeme odmiče lijepo je vidjeti da je sve manje onih nepovjerljivih a sve više onih koji nam prateći naš rad i programska rješenja daju sve veću potporu, koja se na koncu jasno vidi i u terenskoj anketi crobarometra za mjesec lipanj. Obzirom na naš uporan i dosljedan rad vjerujemo da će se rezultati anketa iz mjeseca u mjesec samo poboljšavati i da se do jeseni možemo približiti izbornom pragu.

Umirovljenici, što nas posebno veseli,  u sve većem broju shvaćaju da se za svoja prava mogu najbolje izboriti ako se sami za njih bore, i to tamo gdje je jedino moguće, a to je Hrvatski sabor. Umirovljenici zajedno – Politička platforma na čelu sa SU, BUZ, DSU uz programsku suradnju sa najvećim umirovljeničkim udrugama SUH, MUH, SUZA se nada dostatnoj podršci, posebno umirovljenika, koja će na izborima omogućiti pristojan broj saborskih zastupnika umirovljenika u Hrvatskom saboru.

Uz dovoljan broj ruku umirovljeničkih predstavnika sve je moguće, i sve je puno lakše u Hrvatskom saboru no da se za prava umirovljenika „bore“ oni kojima su umirovljenici u fokusu samo nekoliko mjeseci u izbornoj godini, odnosno do objave izbornih rezultata nakon čega ih kao i do sada svi zaborave. 

Želimo vjerovati da će sve više umirovljenika, i ne samo oni, na sljedeći izborni dan voditi više računa o osobnom interesu što znači da će u tom slučaju umjesto srcem glasati vodeći se razumom odnosno glasati prvenstveno za sebe i svoj interes.

Trebaju li se u politici umirovljenici organizirati kao politička interesa skupina poput manjina koji se u Hrvatskoj isključivo bore za vlastita prava?

Umirovljenike stranke u prvom redu i jesu interesne stranke, što je jasno naglašeno i u programu Umirovljenici zajedno – političkoj platformi. Da bi se ostvarili interesi umirovljenika naši politički predstavnici, posebno zastupnici u Hrvatskom saboru, naprosto moraju surađivati sa svakom Vladom bez obzira na njen ideološki ili svjetonazorski profil.

Ne možete kazati da se iskreno i dosljedno borite za prava umirovljenika a da u toj borbi zbog ideološkog predznaka ne želite razgovarati sa „lijevom“ ili u drugom slučaju „desnom“ Vladom. Takav stav bi bio potpuno protivan interesima umirovljenika kojima pomoć odnosno veće mirovine i druga prava trebaju odmah i sada bez obzira tko je na vlasti.

Ima naravno i onih, pa i umirovljenika, koji su isključivi kada je riječ o mogućoj suradnji bilo sa jednima ili drugima („sa lijevima ili sa desnima“) ne shvaćajući da je takav stav poguban za umirovljenike, i da najviše odgovara upravo onima koji umirovljenike stalno nastoje razjediniti, na žalost do sada nerijetko i veoma uspješno.

Vjerujemo da će upravo Umirovljenici zajedno – Politička platforma okupljajući umirovljeničke stranke i uz programsku suradnju sa najvećim umirovljeničkim udrugama pokazati da umirovljenici  okupljeni oko istog programa i udruženim snagama mogu konačno okrenuti u svoju korist razne političke procese, posebno one koji im definiraju odnosno donose bolji životni standard.